ZAGREB  Posebni skrbnici u potpunosti su ispunili svoju ulogu zastupanja djece u brakorazvodnim parnicama, a tvrdnje da ne razgovaramo s djecom, da se priklanjamo mišljenju centara socijalne skrbi i ne dolazimo na ročišta, apsolutno ne odgovaraju istini – poručuje Karolina Šestak, ravnateljica Centra za posebno skrbništvo Zagreb i jedna od postojećih osam posebnih skrbnika u Hrvatskoj.

Njihov je rad, kao primjer loših rješenja Obiteljskog zakona, apostrofirala skupina odvjetnica koje su ponovno Ustavnom sudu podnijele zahtjev za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona koji na snagu stupa 1. studenog. 

Iskustva su s posebnim skrbnicima, tvrde odvjetnice, vrlo loša, jer su se oni mahom priklanjali mišljenjima centara za socijalnu skrb, s djecom nisu komunicirali, niti su se odazivali na pozive suda. 

– Ne samo da razgovaramo s djecom, za što smo prošle i posebnu edukaciju, već idemo u obiteljske kuće kako bismo s njima razgovarali u okruženju u kojem se osjećaju sigurnim, idemo k njima upravo zato da ne donosimo sud na temelju mišljenja centra, nego da se samo uvjerimo u okolnosti u kojima živi – razuvjerava Šestak. Premda ih je premalo, svi posebni skrbnici, dodaje, predano rade svoj posao, kojeg smatraju pozivom. »Nitko ne gleda ako ostane na poslu pola sata duže, a u interesu nam je pomoći da se djeca ne povlače po sudu. Nastojimo da roditelji preuzmu teret odgovornosti za dijete, te da se urazume i sporazume oko toga kako će ga viđati, tko će ga voditi u školu…«, ilustrira Šestak. Na isti način, ističe, štite prava osoba s invaliditetom, te su u više slučajeva uspjeli osporiti mišljenje vještaka o lišenju poslovne sposobnosti takvih osoba.

Osam je posebnih skrbnika u godinu dana, kaže, primilo u rad ukupno 1.771 predmet, od čega se 750 odnosi na odrasle osobe s invaliditetom, a 1.021 na djecu. Od tog je broja dosad riješeno 720 predmeta, ali to, kaže Šestak, nije ovisilo o njima već o dinamici zakazivanja ročišta na sudu. Stupanjem na snagu novog zakona, omogućit će se raspisivanje natječaja za sedam novih posebnih skrbnika, te bi ih u Hrvatskoj bilo ukupno 15, ili pet u Zagrebu, četiri u Osijeku, te po tri u Rijeci i Splitu.  Obiteljski zakon skratio je postupke i podigao razinu zaštite prava stranaka, tvrdi Šestak, koja jedini interes za osporavanje Obiteljskog zakona vidi u honorarima koje njegova primjena izbija iz ruku odvjetničkoj branši.