ZAGREB » Zabrana kandidiranja na izborima osobama osuđenim za najteža kaznena djela za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne pokrivena je mišljenjem Ustavnog suda iz 2011. godine u slučaju Glavaš. A što se tiče zabrane kandidiranja nakon izvršenja zatvorske kazne, za trajanja roka rehabilitacije, odluku o tome trebao bi donijeti sud prilikom donošenja pravomoćne presude u svakom pojedinačnom slučaju. Kako se može neslužbeno doznati, ovo su stajališta vladajuće Kukuriku koalicije u procesu izmjena izbornog zakona oko toga treba li zabraniti kandidiranje osobama osuđenima za najteža kaznena djela.

  U studenom 2011. godine Državno izborno povjerenstvo (DIP) zabranilo je kandidiranje Branimiru Glavašu koji se tada nalazio na izdržavanju zatvorske kazne za ratni zločin, ali mu je dopustilo da bude nositelj lista HDSSB-a. Međutim, intervenirao je tada Ustavni sud koji se složio sa zabranom kandidiranja, ali je i zabranio da osoba osuđena za takvo kazneno djelo bude nositelj liste.

– Očitovanje da Branimir Glavaš ne može biti kandidat, ali može biti nositelj, ne osigurava zaštitu temeljnih vrednota hrvatske ustavne države i otvara ustavno neprihvatljivu mogućnost – piše u mišljenju Ustavnog suda. Stoga u vladajućoj koaliciji smatraju da je zabrana kandidiranja osobama koje se nalaze na služenju kazne duže od šest mjeseci već pokrivena ovim mišljenjem, te da stoga i nije potrebno to dodatno stavljati u izborni zakon, kao što to traži dio stranaka koje imaju svoje prijedloge izmjena izbornog zakona.

  Što se tiče roka rehabilitacije, u vladajućoj koaliciji smatraju da bi možda moglo biti protuustavno zabraniti kandidiranje nekome koji je odslužio zatvorsku kaznu, a traje mu gore spomenuti rok. Stoga su mišljenja da bi odluku o tome može li se kandidirati onaj tko je odslužio kaznu, a teče mu rahabilitacijski rok, treba prepustiti sudovima u svakom pojedinačnom slučaju. Naime, prilikom donošenja pravomoćne presude sud bi mogao izreći i mjeru zabrane kandidiranja ako smatra da je nešto takvo potrebno. Međutim, i u Kukuriku koaliciji dodaju da će se o ovom pitanju ipak još dodatno raspravljati u utorak, kada je u Saboru na redu drugi krug međustranačkog usuglašavanja oko izmjena izbornog zakona.

Predsjednik zastupničkog kluba Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da vladajuća koalicija nije na prvom sastanku iznijela nikakve valjane argumente oko toga da se u izborni zakon ne bi trebala staviti zabrana kandidiranja osobama osuđenim za najteža kaznena djela.

  – Imamo u zakonu odredbu da mandat saborskog zastupnika prestaje ako je osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci. Zato ne vidim nikakvu zapreku da se nekom zabrani kandidiranje ako je osuđen na kaznu dužu od šest mjeseci, ako već postoji zakonska odredba da ostaje bez mandata ako je osuđen na takvu kaznu. Naravno, nemamo ništa protiv toga da osuđena osoba ima pravo birati, ali i dalje stojim na stajalištu da ne može biti birana. I to i za vrijeme izdržavanja kazne, i za vrijeme trajanja rehabilitacijskog roka, rekao je Lesar.

  Predsjednik GONG-a Dragan Zelić kaže da bi baš mišljenje Ustavnog suda iz 2011. godine trebalo biti podloga da se i u izborni zakon unese odredba o zabrani kandidiranja osobama osuđenim za najteža kaznena djela.