ZAGREB – Pandemija je utjecala na proizvodnju, krijumčarenje, distribuciju i uporabu droga, ali se narkotržište pokazalo otpornim na nove okolnosti pa se dostupnost droga na području Europske unije nije bitno smanjila. Tako je i lani različite droge konzumiralo više od 17 milijuna mladih u Europi.

Kanabis najčešći

Kanabis je droga koja se na prostoru EU-a najčešće konzumira, a zabrinutost stručnjaka izaziva porast konzumacije kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida, zbog čega je prošle godine u Europi zabilježeno više od 20 smrtnih slučajeva.

Prema novom Europskom izvješću o drogama za 2021. godinu, procjenjuje se da je otprilike 83 milijuna ili 29 posto odraslih osoba u dobi od 15 do 64 godine u Europskoj uniji tijekom života probalo nezakonite droge. Češće je konzumiraju muškarci (50,6 milijuna) nego žene (32,8 milijuna), a droga koja se najčešće konzumira jest kanabis, koji je probalo 47,6 milijuna muškaraca i 30,9 milijuna žena. Procjene su mnogo niže za uporabu kokaina (9,6 milijuna muškaraca i 4,3 milijuna žena), MDMA-a ili ecstasyja (6,8 milijuna muškaraca i 3,5 milijuna žena) i amfetamina (5,9 milijuna muškaraca i 2,7 milijuna
žena). Razine uporabe kanabisa tijekom života znatno se razlikuju među pojedinim zemljama, a kreću se od oko četiri posto odraslih na Malti do čak 45 posto odraslih u Francuskoj. Samo je tijekom prošle godine kanabis probalo gotovo 16 milijuna mladih u dobi do 34 godine, oko dva milijuna mladih konzumiralo je ecstasy i kokain, a amfetamine oko 1,5 milijuna mladih Europljana.

Hrvatska pri vrhu

Podaci za Hrvatsku gori su od europskog prosjeka: konzumaciju kanabisa u prošloj godini prijavljuje svaki peti hrvatski građanin mlađi od 34 godine, a isto toliko naših tinejdžera u dobi od 15 do 16 godina probalo je ovu vrstu droge. Europski prosjek iznosi 15 posto, a od Hrvatske lošije stoje samo Italija i Francuska. Dvostruko nadmašujemo europski prosjek u konzumaciji amfetamina, koji je probalo 3,5 posto mladih. Veći je postotak jedino u Nizozemskoj i Finskoj, a europski prosjek kreće se oko 1,5 posto. Slično je i s kokainom, koji uzima oko četiri posto mladih, a probalo ga je oko dva posto tinejdžera mlađih od 16 godina. Veća je konzumacija kokaina među mlađom populacijom zabilježena jedino u Danskoj i Nizozemskoj.

Pri europskom smo vrhu i u konzumaciji ecstasyja, koji je konzumiralo oko 2,6 posto mladih. Prema posljednjim dostupnim podacima koji se odnose na predpandemijsku 2019. godinu, od predoziranja je u Hrvatskoj umrlo 97 osoba, uglavnom u dobi iznad 40 godina. Procjenjuje se da je u Europskoj uniji 2019. zabilježeno 849 novih dijagnoza HIV-a i 266 novih slučajeva AIDS-a koji se pripisuju intravenskoj uporabi droga. Sveukupno je 5,5 posto novih dijagnoza HIV-a pripisano intravenskoj uporabi droga, navodi se u izvješću. U istoj godini prijavljeno je 1,5 milijuna slučajeva kršenja zakona o drogama, što je za četvrtinu više nego u 2009. godini. Većina se odnosila na posjedovanje za osobnu uporabu, a kanabis je činio tri četvrtine svih prijava.

Poseban su problem nove psihoaktivne tvari, koje se pojavljuju na crnom tržištu. Krajem 2020. Europski centar za praćenje droga (EMCDDA) je pratio oko 830 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je njih 46 prvi put prijavljeno u Europi prošle godine. Od 2015. u Europi se svake godine otkrije 400-tinjak novih psihoaktivnih tvari.

Nove rute

– Čini se da je u proizvodnji i krijumčarenju droga došlo do brze prilagodbe na ograničenja povezana s pandemijom, pa nismo vidjeli gotovo nikakvih dokaza o nekim velikim prekidima u opskrbi. Mjere ograničavanja socijalnih kontakata možda su utjecale na preprodaju droga na maloprodajnoj razini, ali čini se da je to dovelo do veće primjene novih tehnologija za
olakšavanje distribucije droga, što je možda ubrzalo trend oslanjanja na digitalne tehnologije, ističe se u izvješću. Na veleprodajnoj razini to se manifestiralo promjenama ruta i češćim oslanjanjem na intermodalne kontejnere i trgovačke lance opskrbe nego na ljude kao krijumčare, navodi se u izvješću.
Tijekom 2020. uzgoj kanabisa i proizvodnja sintetičkih droga u Europskoj uniji zadržali su se na razinama prije pandemije. Primijećena je diversifikacija ruta krijumčarenja, pri čemu se više kanabisa i heroina krijumčarilo pomorskim putem, kako bi se izbjegle zatvorene kopnene granice, što je dovelo do velikih zapljena u europskim lukama. Neke su promjene primijećene na
polaznim lokacijama kokaina koji se krijumčari iz Latinske Amerike u Europu. Međutim, nije primijećen znatan pad ponude, a 2020. i početkom 2021. zabilježene su zapljene više tona kokaina u europskim lukama, među ostalim 16 tona u Hamburgu, u Njemačkoj i 7,2 tone u Antwerpenu, u Belgiji. U Luci Ploče u travnju je zaplijenjena rekordna količina od 500 kilograma kokaina koji je dopremljen u kontejneru banana iz Južne Amerike.