Reuters
Promatrači vjeruju da će se pad kamata nastaviti, jer je Fed odustao od povećavanja kamata, a ESB svaki mjesec tiska dodatnih 85 milijardi € za poticanje gospodarstva
ZAGREB Desetak dana nakon meteža izazvanog britanskim referendumom (Brexit) oporavile su se svjetske burze, a smirile su se i kamate na hrvatski vanjski dug. Kamate (prinosi) na desetogodišnje hrvatske državne obveznice na financijskom tržištu danas su niže nego uoči Brexita, prema izvješćima banaka RBA i PBZ.
Niže su čak i u odnosu na početak lipnja, kad je hrvatska Vlada neočekivano odustala od zaduživanja u inozemstvu, smatrajući da kreditori traže previše.
Povlačenje novca
Kad je Brexit šokirao svijet, prinosi na hrvatske obveznice u eurima skočili su na 3,76 posto, a dolarskim obveznicama na 4,75 posto. Prema jučerašnjim izvješćima, prinosi eurskih pali su na 3,58, a dolarskih na 4,50 posto. U prošlih tjedan dana smirile su se kamate i na dugove širom Europe, pa su sve vlade prezaduženih država odahnule, uključujući i Banske dvore.
Do pada kamata na državne dugove širom svijeta došlo je zato što su investitori, bojeći se posljedica Brexita, počeli novac prebacivati u državne obveznice. One su najmanje rizični vrijednosni papiri, osobito kad ih izdaju države s visokim kreditnim rejtingom.
Potražnja za njima toliko je skočila, da su kamate na njemačke obveznice s dospijećem od 10 godina pale na minus 0,11 posto, a na japanske minus 0,22 posto. To znači da njemačka i japanska država mogu zarađivati na svom zaduživanju, jer im kupci moraju plaćati kamate ako žele kapital čuvati u njihovim obveznicama.
Među članicama EU-a, samo Grčka na dug plaća kamate veće od Hrvatske. Na desetogodišnje eurske obveznice Hrvatska plaća 3,58 posto, Grčka 7,9, Portugal 3,03, Italija 1,25, Španjolska 1,16, Slovenija 1,08, Češka 0,45, Francuska 0,19, a Njemačka minus 0,11 posto, prema podacima PBZ-a.
Premija na rizik
Godinama analitičari u svijetu plaše države skokom kamata, ali to se ne događa. Promatrači vjeruju da će se pad kamata nastaviti, jer je američka središnja banka (Fed) do daljenjeg odustala od povećavanja kamata, a Europska središnja banka svaki mjesec tiska dodatnih 85 mlrd. eura za poticanje gospodarstva, pa je financijsko tržište poplavljeno novcem. No, to ne znači da će se i Hrvatska moći jeftinije zaduživati, što je pokazao slučaj neuspjelog zaduživanja Vlade s početka lipnja.
– Za razliku od brojnih zemalja, Hrvatska plaća vrlo visoku premiju na rizik. Investitori je smatraju rizičnom, pa su i kamate visoke, kaže Zdeslav Šantić, ekonomist Splitske banke. Razvoj događaja ovisi o tome hoće li Hrvatska dobiti stabilnu vladu, koja će obaviti fiskalnu prilagodbu i provesti reforme – upozorava Šantić.
