Američko-europski sporazum o slobodnoj trgovini

Kakve će posljedice imati TTIP na hrvatsko gospodarstvo, radna mjesta i standard

Irena Frlan Gašparović

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Dok aktualna hrvatska Vlada toliko odgađa izradu nove studije, Slovenija je do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo



Još 2007. godine, tadašnja hrvatska Vlada naručila je studiju koja je analizirala kako će pristupanje Europskoj uniji utjecati na Hrvatsku, njezino gospodarstvo i standard njezinih građana. Nekoliko desetaka stručnjaka profesionalno je obavilo svoj posao, Vlada je za to izdvojila oko dva milijuna kuna, a onda se sve okrenulo naglavačke. 


    Europska unija je potonula u duboku financijsku i gospodarsku krizu, trenutak pristupanja Hrvatske Uniji činio se sve udaljenijim i sve ono na što se računalo ili nije računalo, s vremenom je palo u vodu. 


    Možda upravo tu treba tražiti razloge zbog čega aktualna hrvatska Vlada toliko odgađa izradu nove studije, koja bi trebala izračunati kakve će posljedice imati budući američko-europski sporazum o slobodnoj trgovini na hrvatsko gospodarstvo, radna mjesta, ulaganja, pa u konačnici i na standard hrvatskih građana. 




    Pregovarači američke i europske strane upravo su završili deveti krug pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, što se, sasvim slučajno, poklopilo i s buđenjem hrvatske javnosti i politike kad je u pitanju TTIP. No, javnu raspravu i dalje je moguće voditi samo temeljem pretpostavki i opravdanih ili neopravdanih strahova, jer analiza učinaka TTIP-a na domaće gospodarstvo još uvijek nije izrađena, niti se precizno zna kad bi mogla ugledati svjetlo dana. 



Prema izvješćima slovenskih medija, jedna od analiza koja je predstavljena tamošnjoj javnosti početkom ove godine, pokazala je da bi TTIP, zbog malog opsega slovensko-američke trgovinske razmjene, imao blago negativan utjecaj na slovensko gospodarstvo i da bi se moglo dogoditi da se slovenski BDP kroz deset godina smanji za 0,03 posto, a istovremeno bi moglo biti izgubljeno do 1.500 radnih mjesta.



    »Iako sve države članice Europske unije nisu radile studiju o utjecaju TTIP-a, hrvatska analizira mogućnost izrade studije o utjecaju TTIP-a na RH«. Tako su nam na pitanje o analizi odgovorili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), nadležnog na trgovinske sporazume. To isto Ministarstvo u odgovoru na zastupnički upit Mirele Holy poručilo je da je Vlada »u procesu izrade studije utjecaja TTIP-a« na Hrvatsku.   


Nepoznat ishod pregovora


»Ukupni učinci TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno se ne mogu izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora. Npr. nisu dogovoreni svi uvjeti pristupa europskih roba i usluga američkom tržištu, kao ni pravila za ulaganja i javne nabave te elementi buduće regulatorne suradnje«, odgovara Ministarstvo zastupnici Holy koja je Vladi postavila sedam pitanja u vezi s TTIP-om, raspitujući se, među ostalim, o spomenutoj analizi, službenom stajalištu Vlade o TTIP-u, otvaranju javne rasprave o sporazumu i mogućnosti da se u Saboru formira Odbor za praćenje pregovora o TTIP-u.    Iako Vlada u odgovoru tvrdi da učinke trenutno nije moguće izračunati, Slovenija se ipak već upustila u taj rizik. Na to u svom pitanju podsjeća i Mirela Holy: »Neke od zemalja članica EU su izradile i analize učinaka TTIP-a na svoje nacionalne ekonomije. Susjedna Slovenija je, na primjer, do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo«, upozorila je zastupnica Oraha.

    Unatoč tome što konkretna studija još nije izrađena, hrvatska Vlada je optimistična kad je u pitanju slobodna trgovina između EU-a i SAD-a. Uvjereni su da je TTIP, kako su odgovorili Holy, »jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike« te da će investitori s obje strane Atlantika imati lakše uvjete poslovanja o čemu ovisi i rast hrvatskog gospodarstva. 


    Posebne koristi, smatraju, imat će male i srednje tvrtke jer bi TTIP »trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostaviti postupke« čime će im olakšati poslovanje.   


Mišljenje Sabora


Slično tvrdi i Europska komisija koja je ovoga tjedna predstavila rezultate ankete u kojoj je 869 europskih poduzeća odgovaralo na pitanja o tome kako im je poslovati sa SAD-om, osobito koliko im je komplicirano izvoziti na američko tržište. Europska poduzeća pritom su se požalila na američku birokraciju, njihova carinska i druga pravila, javnu nabavu, skupoću uvoznih dozvola… »prijavivši« Komisiji čak 1.200 necarinskih prepreka koje, smatraju europske tvrtke, postoje na tržištu SAD-a.    Dok Vlada s dosta optimizma gleda na sklapanje TTIP-a, što o tome misle pojedini saborski zastupnici, političke strane i zastupnički klubovi, javnost bi tek trebala doznati. Nekoliko organizacija civilnog društva, među kojima su i GONG, Zelena akcija i sindikati, zatražilo je sredinom travnja da se saborski zastupnici, koji će u nekom trenutku morati potvrditi TTIP, izjasne o tom sporazumu. Udruge pozivaju na živo i vidljivo zastupničko djelovanje »kako bismo saznali i raspravili koji su to točno očekivani učinci po hrvatsko društvo i gospodarstvo«. 

    »Posebno nam je stalo da Hrvatski sabor, kao najviše predstavničko tijelo hrvatskih građana, preuzme odgovornost i rasplamsa ovu raspravu«, navode u dopisu kojim traže od zastupnika da odgovore na pet pitanja: koliko su upoznati s mogućim učincima TTIP-a i CETA-e (sličnog sporazuma EU-a i Kanade) po hrvatsko gospodarstvo i društvo, koji je stav njihove stranke ili zastupničkog kluba, koji je njihov osobni stav, o čemu nisu dovoljno informirani i što po pitanju tih sporazuma namjeravaju kao zastupnici poduzeti. 


    – Krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj otvori javna i politička rasprava o ovom pitanju jer ne smijemo, kao javnost, biti dovedeni pred gotov čin, niti si možemo priuštiti luksuz da samo pratimo tempo drugih država, objasnila nam je Marina Škrabalo razloge zbog kojih se u ovu akciju uključio i GONG. Što, dakle, u Saboru misle o američko-europskom sporazumu i koji će se zastupnički klubovi uopće odazvati na poziv udruga, znat će se 5. svibnja, kada će udruge predstaviti javnosti skupnu analizu odgovora zastupnika.