Snimio Roni BRMALJ
U skromnom fondu sati, trijažnoj ljestvici na temelju koje će se procjenjivati hitnoća, trijaži odraslih posvećuje se 40 minuta, a trijaži djece 25 minuta
Trijažu pacijenata u hitnom bolničkom prijemu provodit će medicinske sestre s fakultetom i najmanje jednom godinom radnog iskustva u djelatnosti hitne medicine, ili medicinske sestre i tehničari sa srednjom školom i najmanje tri godine radnog iskustva na hitnoj. I jedni i drugi moraju imati edukaciju iz trijaže, a još uvijek je nejasno koliko će ona trajati. Trijažne sestre bez takve edukacije imat će prijelazni rok od tri mjeseca da prođu edukacijski program, stoji u novim pravilnicima kojima se uređuju uvjeti, način i organizacija obavljanja hitne medicine.
Pretrpani pozivima
Prema Planu i programu edukacijskih vježbi trijaže medicinskih sestara u Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu (OHBP) koji je objavljen uz spomenute pravilnike, predviđa se samo 15 sati obuke za trijažu. U skromnom fondu sati, trijažnoj ljestvici na temelju koje će se procjenjivati je li pacijent hitan ili ne, posvećuje se 25 minuta, trijaži odraslih 40 minuta, a trijaži u pedijatriji 25 minuta. Polovina obuke sastoji se u prolaženju mogućih scenarija koji se mogu dogoditi na hitnoj, a ostatak se odnosi na procjenu boli, trijažu psihičkog zdravlja, komunikacijske vještine trijažne sestre…
– Edukacija od 15 sati apsolutno je nedovoljna i na to smo uložili prigovor, a hoće li se uvažiti, ne znam. Za trijažu je neophodna specijalizacija, a nakon toga i trajna edukacija koja se ponavlja svake dvije do tri godine – upozorava Antun Bajan, predsjednik Povjerenstva za hitnu medicinsku pomoć Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara.
Poseban obrazac
Pravilnik sadrži i poseban obrazac u koji će trijažna sestra upisivati procjenu stanja pacijenta i odluku o tome vraća li ga obiteljskom liječniku ili u izvanbolničku hitnu medicinu. O tome kako će se postupati s pacijentima koji nisu hitni, ali inzistiraju na pregledu, ne piše ni slova.
Kako se očekuje da će zbog limitiranja pristupa hitnom bolničkom traktu građani češće zvati dežurne liječnike na 194, kao što to nalažu nova pravila koja uvodi ministar Nakić, telefoni hitne službe bit će po svoj prilici pretrpani pozivima. U Pravilniku o uvjetima, načinu i organizaciji obavljanja hitne medicine zato je posebna pažnja posvećena redukciji nepotrebnih poziva.
Bez razloga
U čl.10 tog pravilnika navodi se da je »zabranjena svaka zlouporaba poziva na broj 194, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva«. Zlouporaba pak podrazumijeva lažnu dojavu o nepostojećem hitnom medicinskom slučaju, ali i poziv na broj 194 koji nije vezan za hitni medicinski slučaj, a pozivatelj uporno zove unatoč upozorenju dispečera da poziv nije u njihovoj nadležnosti. Zlouporabe će se prijavljivati ovlaštenoj osobi Županijskog zavoda, a sankcije za one koji hitnu zovu bez razloga pravilnikom nisu predviđene. Broj 194 često se zove bez pravog razloga, govori iskustvo dispečera hitne, ali svojedobno je u Zadru zabilježen i obrnut slučaj, da je djelatnica hitne na broj koji spašava živote naručila pizzu.
U prostoru za zbrinjavanje akutnih pacijenata OHBP-a, stoji u pravilniku, zbrinjavaju se životno ugroženi pacijenti koji zahtijevaju stalni nadzor i praćenje najdulje osam sati, a u prostoru za zbrinjavanje subakutnih pacijenata zbrinjavaju se hitni pacijenti čije stanje zahtijeva nadzor i praćenje najdulje 24 sata.
