Premijer je rekao da je gospodarski rast najvažniji zadatak vlade do kraja mandata. No, promjene u Hrvatskoj, primijetio je Milanović, nosile su sa sobom »turbulencije, a ponekad i nesreće«. Josipović je dodao da su reforme nužne, ali da je Hrvatskoj potreban koktel promjena i stabilnosti
ZAGREB Hrvatski su poslodavci danas na obilježavanju Dana poduzetnika ponovno zatražili duboke reforme radi izlaska iz krize, ali se čini da je državni vrh njihove zahtjeve prihvatio s rezervom. U polemičnom tonu, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić zatražio je promjene koje bi omogućile da se investiranje u Hrvatskoj napokon isplati. Nazočni premijer Zoran Milanović i predsjednik Republike Ivo Josipović upozorili su da pri provođenju reformi treba voditi računa i o »miru i stabilnosti«, odnosno o sposobnosti društva da prihvati promjene koje poslodavci traže.
Čak 21 posto mladih kaže da razmišlja o odlasku u inozemstvo. To je dramatičan porast, jer je 2011. godine tako razmišljalo samo 0,5 posto mladih, rekao je direktor HUP-a Davor Majetić, tražeći reforme. Ivica Mudrinić je zatražio mijenjanje javne administracije u servis građana i poduzetnika, reformu sustava obrazovanja, zdravstva i pravosuđa, efikasnije državne tvrtke te smanjenje broja općina, gradova i županija, jer Hrvatska ima lokalnu samoupravu »poput Francuske koja ima 32 puta veći BDP«. Član Savjeta HUP-a Branko Roglić smatra da Brač, primjerice, »ne može imati sedam općina«. Trebamo ravnotežu između javne potrošnje i mogućnosti realne ekonomije, rekao je Roglić i istaknuo primjer Poljske. »Poljska administracija radi za poduzetnika. Kad u Hrvatskoj pokušate nešto investirati, činovnici vas pokušavaju uvjeriti da to nema smisla«, tvrdi Roglić.
– Nema tajne oko toga zašto su Estonija i druge zemlje uspjele izaći iz krize, a Hrvatska nije. Razlika se može sažeti samo u jednu riječ: promjena, upozorio je Ivica Mudrinić. Oni koji su pravodobno shvatili da se moraju mijenjati i prilagođavati novim okolnostima, brzo su izašli iz krize, dok u Hrvatskoj istraživanja pokazuju da se u tri godine ništa nije promijenilo. Nismo vidjeli ni R od reforme, ogorčeno je rekao Mudrinić pred nekoliko stotina poduzetnika i brojnim državnim dužnosnicima.
Teško i izazovno
Premijer Milanović, pak, u svom je izlaganju rekao da je »gospodarski rast najvažniji zadatak vlade do kraja mandata«. No, promjene u Hrvatskoj, primijetio je, nosile su sa sobom »turbulencije, a ponekad i nesreće«. Predsjednik Josipović je dodao da su reforme nužne, ali da je Hrvatskoj potreban »koktel promjena i stabilnosti«.
Mudrinić je za okruglim stolom dao do znanja kako razumije da su reforme teške i izazovne, pa je naglasio da upravo stoga u Hrvatskoj treba postići široki politički i društveni konsenzus, kako bi se one mogle provesti. Stvari ne možemo riješiti sitnim koracima. Svi oni koji zaustavljaju promjene, zbog svojih partikularnih interesa, suodgovorni su za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost zemlje, poručio je prvi čovjek HUP-a.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je da će Vlada svakako mijenjati Zakon o radu. Zbog lošeg stanja na tržištu rada velike kompanije imaju problema, a bez promjene Zakona one će propadati. A to i sindikati moraju znati, poručio je Grčić.
Konsenzus za reforme jučer je predložio i Josipović. Milanović je naglasio da Vlada »ne može biti brza i efikasna u provođenju reformi, ako je na tom putu sama«, te je uz poslodavce pozvao na suradnju i sindikate, osobito one u javnom sektoru. Međutim, riječ konsenzus Milanović pred poduzetnicima nije spomenuo.
– Pozvao sam i ja na kosenzus, ali on nije moguć. Moguće je približavanje, objasnio je premijer novinarima dok je odlazio sa skupa. Zemlja je u krizi, stagniramo već nekoliko godina i to treba okrenuti, a svi koji u tome žele pomoći, ne samo da su dobrodošli nego su i nužni, rekao je Milanović. Poduzetnicima je rekao da će Vlada provesti »sve predviđene mjere fiskalne konsolidacije«, dogovorene s Europskom komisijom.
Produljena recesija
– Posao će biti završen tek kada deficit i javni dug svedemo u dozvoljene okvire, »ali bilo kakav deficit, koji je niži od gospodarskog rasta, srednjoročno i dugoročno nije ostvariv«, tvrdi premijer.
– U Hrvatskoj traje produljena recesija, ali vide se prvi pokazatelji gospodarskog oporavka, djelomice pod utjecajem iz Europske unije, istaknuo je predsjednik Vlade. Obećao je da Vlada »neće uvoditi nova opterećenja za gospodarstvo« izvan onoga što je definirano fiskalnim okvirom do 2016. godine. Ocijenio je da budućnost Hrvatske »gotovo isključivo ovisi o nama« i izrazio uvjerenje kako »zajedničkim radom« možemo Hrvatsku u desetak godina dovesti u krug srednje razvijenih zemalja EU.
– Volio bih da na tom putu pokažemo barem dio optimizma i zajedništva, kakvog smo pokazali prilikom poplava u Slavoniji, naglasio je premijer uz uvjerenje da će Vlada učiniti sve kako bi normalizirala život u poplavljenim područjima i omogućila da život tamošnjim ljudima bude bolji nego prije.
