Odvjetnici banaka u žalbama tvrde da su to znali i potrošači, da su bili upoznati s rizikom, te da su imali potrebne informacije za odluku o kreditu. Sucu zamjeraju pristranost i činjenicu da je u svojoj presudi otišao dalje od onoga što je udruga Franak tražila, smatraju da tužba nije trebala biti usvojena
ZAGREB I valutna klauzula i promjenjiva kamata u Hrvatskoj su zakonom dopuštene i bile su dopuštene kad su banke odobravale klijentima kredite u »švicarcima«, glavne su to teze iz žalbi domaćih banka na presudu Radovana Dobronića suca Trgovačkog suda u Zagrebu u tužbi udruge Franak protiv osam banka. Rok za žalbe bankama je istekao u petak u ponoć.
Na desecima stranica svojih žalbi, a dvije smo imali na uvidu, banke sucu zamjeraju pristranost i činjenicu da je u svojoj presudi otišao dalje od onoga što je udruga Franak tražila, smatraju da sama tužba nije trebala biti usvojena, novode povrede parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđeno činjenično stanje….
Osporavanje teza
No, u najvećem dijelu svojih žalbi nastoje dokazati da su i valutna klauzula i promjenjiva kamata dopuštene hrvatskim zakonodavstvom, te da su to znali i potrošači, da su bili upoznati s rizikom, da su imali potrebne informacije za donijeti odluku o kreditu. Nastoje osporiti i tezu da su kredite odobravali u francima jer su znali kako će se kretati njegov tečaj pozivajući se na izvanredne okolnosti, odnosno gospodarsku krizu, što je zateklo i švicarsku centralnu banku koja je nastojala svojim intervencijama stabilizirati tečaj ali joj to nije uspijevalo. Kako je to švicarska centralna banka počela činiti tek u 2011. godini domaće banke žele srušiti tezu suca Dobronića da su puno ranije mogle predvidjeti što će se događati sa »švicarcem«.
Banke u svojim žalbama, otkrivaju neki naši izvori, spočitavaju sucu i to što je svoju tezu o tome da su mogli znati kako će se kretati tečaj švicarca« temeljio i na knjizi Paul Krugmana u kojoj se spominje prognoza MMF-a o rastu franaka ali ističu da same nikada nisu dobile priliku očitovati se na te tvrdnje. Uz to naglašavaju kako su njihovi klijenti mogli birati kredite u kunama ili eurima, ali su izabrali švicarac jer to za njih tada bilo povoljnije.
Napominju da su kamate na kunske kredite bile znatno veće nego na kredite u švicarcima ili eurima, pa je odluka suca da njihove kredite preračuna u kune i obračuna fiksnu kamatu na dan kad su krediti odobreni potpuna promjena poslovnog odnosa. Građani koji su na taj dan podigli kredite u kunama za to plaćaju znatno veću kamatu, jer plaćaju slabost domaćeg gospodarstva a posljedično i domaće valute.
Bez precizne formule
Uz to banke ističu da su korisnici kredita mogli birati i kredit s fiksnom kamatom, ali im je on poskupljivao kredit, pa su se radije odlučivali na promjenjivu kamatu. Ona je tvrde odobravana po tadašnjim zakonskim propisima u Hrvatskoj odnosno potrošači su bili upoznati da će se ona formirati prema tržišnim uvjetima. Tadašnje zakonodavstvo, ističu banke, nije propisivalo da se odredi precizna formula za izračun kamata, što se tek planira učiniti najavljenim izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju.
Što se tiče valutne klauzule banke upozoravaju da je ona dopuštena domaćim zakonima, a da se sudac u njezinom rušenju poziva na stranu praksu, od jugoslovenske, britanske pa ide daleko i do weimarske Njemačke. Tome po njihovom mišljenju u svojoj presudi pobija hrvatsku pravnu regulativu. Da je valutna klauzula itekako na djelu u Hrvatskoj po mišljenju dijela banka najbolje govori činjenica da je čak 79 posto štednje hrvatskih građana u eurima.
U dijelu žalbi se napominje i to da je sudac svojom presudom u kojoj traži prevođenje svih kredita u švicarcima u kune, posredno domaću valutu proglasio stabilnom iako je ona takva zahvaljući mjerama HNB-a, a ne gospodarstvu na kojem počiva a koje uz to stagnira.
Ublaženi stavovi
Upravo je valutna klauzula, koju prema mišljenju banaka Dobronićeva presuda stavlja izvan zakona, bila i glavna tema stastanka predstavnika banaka s vodećim ljudima Vlade prije tri dana. Banke su, otkrivaju naši izvori, izrazile zabrinutost jer ne znaju hoće li njihovi krediti koje uz valutnu klauzulu trenutno nodbravaju, a jedan su takav kroz obveznicu odobrile posljednjih dana i državi, također biti proglašene nezakonitima. Uz to od HNB-a su, a na sastanku je bio i guverner Borsi Vujčić, tražile jasan stav o tome je li valutna klauzula nezakonita. Vladi su pak objasnili da će u sljedećem razdoblju odobravati puno manje kredita, odnosno da će usporiti svoju kreditnu aktivnost. Odnosi se to prvenstveno na kredite građanima, a što se tiče države pokušaj da joj se zaprijeti s manje novca čini se nije uspio. Kako doznajemo matične banke, vlasnice domaćih banka, regirale su na takav pukušaj i stav je banka prema državi ublažen.
Naši sugovornici iz Vlade kažu da su sastanak doživjeli kao informativni, a ako su banke na taj način pokušale utjecati na buduću presudu Visokog trgovačkog suda to im neće uspjeti jer se Vlada u slučaj neće miješati što god bilo koji pojedinac njezin član o tome mislio.
