U povodu Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen, u Romskom memorijalnom centru u Uštici održana je u subotu komemoracija na kojoj je zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi osudio svaki pokušaj povijesnog revizionizma.

„Kada sve češće vidimo pokušaj povijesnog revizionizma i skrivanja istine, dužni smo poslati snažnu poruku s ovog mjesta – poruku da pobjeda nad fašizmom nije bila uzaludna“, istaknuo je Kajtazi te dodao da šutnja pred revizionizmom postaje suučesništvo.

Tražimo jednakost i dostojanstvo u sadašnjosti

Upozorio je da Romi, i 80 godina nakon kraja rata, nisu istinski slobodni jer su zarobljeni u predrasudama, marginalizaciji i nevidljivosti.

“Revizionizam danas ne nosi uniforme, ali je prisutan u izostanku obrazovanja, u prešućivanju i negiranju romskih žrtava u kolektivnom pamćenju“, poručio je Kajtazi.

Govoreći o obrazovanju, zdravstvu i tržištu rada, naveo je da romska djeca i dalje završavaju u segregiranim razredima, bez jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju, dok se odrasli suočavaju s diskriminacijom i uskraćivanjem osnovnih prava, predrasudama o neradu, neuklopljenosti i kulturnim razlikama.

„Ne tražimo milost, nego jednakost. Sjećanje na prošlost nije potpuno ako ne uključuje i borbu za dostojanstvo u sadašnjosti“, naglasio je Kajtazi na komemoraciji koja je, kao i prethodnih godina, održana u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”.

Komemoracija je ove godine održana 14. put, i to u bivšem ustaškom logoru Uštica, dijelu jasenovačkog kompleksa, gdje je u NDH ubijeno najmanje 16.173 romskih muškaraca, žena i djece.

Govoreći pred spomenikom koji nosi imena tisuća ubijenih Roma, Kajtazi je podsjetio da je do 2012. u Hrvatskoj izostajalo službeno komemoriranje romskih žrtava, kao i njihovo prepoznavanje u školskim udžbenicima, muzejskim postavima i javnim narativima.

Romi nisu bili samo žrtve genocida, nego i zaborava

„Romi nisu bili samo žrtve genocida, nego i žrtve zaborava. Ubijani su, a potom brisani iz povijesti. Nisu imali imena ni lice u europskoj memoriji. To nije bilo slučajno, već posljedica sustavne tišine“, naglasio je.

Posebnu poruku Kajtazi je uputio i hrvatskim institucijama, istaknuvši da Romi u Hrvatskoj nemaju drugu domovinu te da zaslužuju biti prepoznati ne samo kao manjina, već kao „drugi narod“ ove zemlje – narod kojemu pripadaju dostojanstvo, poštovanje i ponos.

U ime predsjednika Republike, počast žrtvama odao je predsjednikov savjetnik za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić. Saborska zastupnica Vesna Bedeković u ime Hrvatskog sabora odala je počast žrtvama i položila vijenac, a u ime Vlade vijenac je položio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Počast su odali i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA) Franjo Habulin, predstavnici lokalnih vlasti i međunarodnih romskih organizacija.

Na komemoraciji su bili i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, a bio je i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić.

U sklopu svečanosti održana je i dodjela nagrade za najbolji učenički esej o suočavanju s prošlošću, u okviru četvrte Ljetne škole posvećene romskom stradanju. Otkriven je i mural Elegija romskog naroda koji u jednoj slici prikazuje sve ono što im se tijekom desetljeća događalo.