ZAGREB Kad je krajem 2011. godine došlo do smjene vlasti u Banskim dvorima, tadašnji novi koncept gospodarske diplomacije nije dugo preživio. Nova postava u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) nije vidjela puno smisla u slanju trgovinskih atašea u inozemstvo pa je petero atašea, koji su praktički tek bili poslani na svoje destinacije, već u kasno ljeto sljedeće godine povučeno. Ministrica Vesna Pusić tako je, vrlo brzo po dolasku na Zrinjevac, ukinula koncept gospodarske diplomacije koji je pokrenuo njezin prethodnik Gordan Jandroković. Nepune četiri godine kasnije, MVEP ima novi sustav gospodarske diplomacije, a zamjenik ministrice Joško Klisović, glavni operativac koji stoji iza tog dvije godine starog projekta, nada se da će novi koncept preživjeti smjenu vlasti. 

– Nijedan mudar političar neće se odreći koke koja nosi zlatna jaja. Gospodarska diplomacija počela je po novom konceptu doista davati rezultate, moglo bi se reći »zlatna jaja«, objašnjava Klisović na čemu temelji svoj optimizam da će novi sustav opstati i da će se razvijati i dalje, bez obzira na to tko će biti na čelu Ministarstva. Osim toga, uvjeren je da mandatar Tihomir Orešković, koji je radio u hrvatskoj tvrtki, ima predodžbu o tome kakav je sustav MVEP izgradio pa da će i zbog toga inzistirati da se nastavi rad na razvoju tog koncepta.

Od jeseni 2013. godine, gospodarska diplomacija u okviru MVEP funkcionira na način da su diplomati u inozemstvu, od veleposlanika na niže, dužni u kratkim rokovima odgovarati na zahtjeve hrvatskih tvrtki, da im moraju dojavljivati poslovne prilike, kontaktirati s izvoznicima, promovirati Hrvatsku kao ulagačku destinaciju… Njihov rad i doprinos prate se kroz mjerljive kriterije – primjerice, broje se poslovne prilike za hrvatske tvrtke na koje su ukazali – a onda se periodično ocjenjuju. U početku je bilo puno otpora novom načinu rada, a nekoliko je veleposlanika čak i pisanim putem upozoreno zbog nedovoljne aktivnosti. No, Klisović ističe da se to u međuvremenu promijenilo: »Ljudi su se primili posla i kad su vidjeli koliko su zapravo napravili, postali su ponosni na rezultate«. Prema podacima iz listopada, gospodarska diplomacija pružila je 8.500 usluga za 2.027 hrvatskih tvrtki, a diplomati su hrvatskim gospodarstvenicima dojavili 2.746 izvoznih prilika. 

Klisović smatra da bi novi sustav u narednom mandatu trebalo nastaviti graditi. Među ostalim, zalaže se za angažman lokalnih stručnjaka na destinacijama u inozemstvu, ljudi koji znaju jezik, imaju veze u lokalnoj poslovnoj zajednici, poznaju političke prilike i slično. Prednost njihovog angažmana bio bi i manji trošak jer im, za razliku od ljudi koji se šalju iz Hrvatske, ne treba, primjerice, plaćati stan. To je, ističe Klisović, samo jedan od elemenata sljedeće faze razvoja gospodarske diplomacije. Otvoreno je pitanje, međutim, hoće li do te sljedeće faze doći.