SPLIT – Predsjednik Republike Ivo Josipović najavio je da će uskoro sazvati sjednice Vijeća za socijalnu pravdu te Vijeća za gospodarstvo na kojima će se raspravljati o dužničkoj krizi građana i s tim u vezi kako pomoći onima koji su pogođeni takvom krizom.

Uoči večerašnjeg predavanja o vanjskoj politici RH na splitskom Pravnom fakultetu, novinari su zamolili predsjednika Josipovića za komentar u vezi s poteškoćama s kojima se suočavaju oni koji duguju zajmove u francima. Kako je rekao, treba vidjeti što vlada predviđa kao moguće zakonsko rješenje na prevladavanju tog slučaja.

»Najavio bih da ću vrlo skoro imati sjednice Vijeća za socijalnu pravdu i Vijeća za gospodarstvo gdje će nam jedina tema biti, uvjetno rečeno, dužnička kriza građana i kako ju olakšati”, rekao je predsjednik Josipović.

Nada se da će se javnosti i vladi predložiti neke korisne ideje koje bi trebale olakšati građanima sadašnje teško stanje.

Na upit kako komentira spor koji Udruga Franak vodi protiv osam banaka na zagrebačkom Trgovačkom sudu, predsjednik Josipović je kratko rekao kako “treba vidjeti je li zaduženje banaka bilo u švicarskim francima ili nije”.

Predsjednik Josipović večeras nije želio komentirati prijedlog ministra financija Slavka Linića o ograničavanju kamata na stambene zajmove.

Došlo je vrijeme da Hrvatska, nakon ulaska u Europsku uniju 1. srpnja ove godine, od male države postane mala sila koja će znati artikulirati svoje interese i ciljeve, rekao je predsjednik Ivo Josipović.

»U novoj fazi hrvatske vanjske politike otvaraju nam se nove mogućnosti, kao europska zemlja imamo i nova sredstva te idemo prema Hrvatskoj koja prestaje biti mala država i postaje mala sila«, istaknuo je Josipović.

Po Josipovićevom tumačenju vanjska politika Republike Hrvatske je od 1990. godine imala karakteristike male države, a glavni cilj takvih država je, po njemu, da vode politiku šutnje kako ne bi stekle neprijatelja a »često postoji i ‘veliki brat’ koji ih usmjerava za svoje ciljeve«. »Od 1. srpnja ove godine u regiji nastupamo kao dio, odnosno reprezent Europske unije«, rekao je Josipović.

Osvrćući se na regionalne odnose Hrvatske sa susjednim zemljama Josipović je ocijenio odnose sa Srbijom »vrlo složenim«, sa Bosnom i Hercegovinom »složenim«, sa Crnom Gorom »izrazito dobrim« a za odnose sa Slovenijom je kazao kako postoje dobri izgledi da se prevlada spor glede duga Ljubljanske banke Hrvatskoj.

Hrvatski je predsjednik istaknuo kako nakon ulaska Hrvatske u EU granice prema susjednim zemljama neće postati »kineski zid« nego će one biti otvorene za trgovinu a Hrvatska ima velike gospodarske interese surađivati sa susjednim zemljama.

Osvrćući se na globalno pozicioniranje Hrvatske, Josipović je rekao kako ostaje trajno strateško savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da će se Hrvatska otvarati i prema drugim, kako je rekao, velikim gospodarskim državama.

»Nećemo zapostavljati neke države a posebice bih izdvojio Rusiju i Kinu kao zemlje sa velikim mogućnostima«, kazao je Josipović. Pri tomu je spomenuo potrebu razvijanja suradnje sa Indijom, Japanom, Australijom, Kuvajtom i Katarom.

Govoreći o sudjelovanju pripadnika Hrvatske vojske u mirovnim misijama, Josipović je istaknuo kako je »za nas najosjetljivije sudjelovanje u Afganistanu« i tom je kontekstu zahvalio islamskoj zajednici u Hrvatskoj koja je, kako je pojasnio, pomogla da hrvatski vojnici i Afganistanu budu uvaženi od tamošnjeg lokalnog pučanstva što je pridonijelo sigurnosti hrvatskih vojnika u Afganistanu.

Josipović je kao osjetljive ocijenio i misije HV-a na Kosovu zbog, kako je rekao, naših odnosa sa susjednom Srbijom, te na Golanu odakle će se, kako je podsjetio, naši vojnici povući zbog pisanja svjetskih medija da je Hrvatska navodno krijumčarila oružje pobunjenicima u Siriji. »Mi nismo trgovali tim oružjem«, dodao je.

Odgovarajući na pitanja nazočnih, Josipović je kazao da se on kao predsjednik države nastoji ne upuštati u stranačke sukobe.

„Kad bih se ja upustio u arbitriranje, vrlo brzo bih izgubio ustavnu poziciju“, kazao je.

Za nedavni istup skupine generala koji su na na sastanku Hrvatskog generalskog zbora optužili aktualnu vlast za „unutarnju agresiju“, predsjednik Josipović je istaknuo kako svaki od tih generala ima pravo iznositi vlastita mišljenja i neslaganja i sa njim kao predsjednikom, ali, po Josipoviću, loše je što to čine kroz generalski zbor.

»Ulazeći u dnevnu politiku ti generali riskiraju da generalski zbor, koji je baštinik Domovinskog rata, počne pucati po političkim šavovima«, kazao je Josipović. Dodao je kako preporuča svim generalima koji se žele baviti politikom »neka se bave, ali neka onda odu u stranke«.