ZAGREB Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je kako postoji mogućnost da građanima na referendumu ponudi svoj prijedlog novog ustava, u kojem se dio promjena odnosi i na izbore, na daljnju demokratizaciju izbornog sustava, pa i političkog života unutar stranaka.

»Kao ovlašteni predlagatelj idem s idejama i prijedlozima koji su, kako sada stvari stoje, većini stranaka neprihvaltjivi i teško će se za njih skupiti dvotrećinska većina u Saboru. Ali vremena se mijenjaju«, rekao je Josipović u razgovoru za subotnji »Večernji list«.

Upitan jesu li političke stranke monopolizirale politički sustav Josipović je odgovorio da misli kako jesu, no rješenje za to ne vidi u rastakanju političkih stranaka i njihovoj margnalizaciji, nego njihovoj demokratizaciji i većem utjecaju građana na izborima.

 Govoreći o mogućnosti grupiranja izbora, Josipović je rekao kako istovremeno održavanje izbora donosi prednosti, ali je pitanje koliko bi se dugo ujednačeni izborni rokovi mogli održati. Ideja koja je dobra i bila bi korisna nije lako ostvariva u praksi, ali možda bi se mogli spojiti barem lokalni i parlamentarni izbori, napomenuo je.

Josipović je istaknuo da se dosad pokazalo kao vrlo važno što se predsjednika države bira izravno. »Moje iskustvo s dvjema vladama pokazuje da predsjednik izabran od naroda uživa neovisnost, a time i mogućnost da bude određen korektiv, da daje inicijative, pa i da, kada treba uđe s Vladom u neki spor«, rekao je.

»S objema sam vladama gradio duh suradnje, ali je bilo i situacija kada smo se razilazili. Oni koji kritiziraju da ponekad nisam dovoljno žestok prema Vladi griješe jer predsjednik nije oporba«.

Upitan za politički motivirane optužnice koje su se 1991. podizale u Srbiji protiv istaknutih hrvatskih političara i formalno su još na snazi, Josipović je rekao da je važno da danas surađuju državna odvjetništva Hrvatske i Srbije u progonu zločina.

»Točno je da ima optužnica koje nije podigla sadašnja srpska država nego su naslijeđene od vojnog tužiteljstva bivše Jugoslavije i one izazivaju ozbiljne prijepore. Imao sam odgovor kako to riješiti, no prošla Vlada donošenjem u Saboru zakona o nevažnosti tih optužnica spriječila je realizaciju«, rekao je.

Po njegovim riječima, s bivšim predsjednikom Borisom Tadićem dogovorio je da domicilne države riješe sve te predmete, pa bi »tada i sve te politizirane optužnice bivšeg vojnog tužiteljstva u JNA u vrlo kratkom vremenu pale, no zbog zakona se dogovor nije mogao realizirati«.

»Zato danas imamo i dalje te slučajeve i nitko od ljudi koji su obuhvaćeni takvim optužnicama ne može bez straha prijeći granicu. To je nedopustivo i mora se promijeniti, te se optužbe moraju odbaciti, ali ne zakonom već u odgovarajućem postupku«, ustvrdio je.

Upitan treba li Hrvatska iskoristiti svoje članstvo u EU da se rješavanje tih slučajeva nametne Srbiji kao uvjet ulaska u EU, Josipović je rekao kako je ocjena o visokoj politiziranosti tih predmeta naš kut gledanja i teško se može očekivati da će cijela EU bez propitivanja prihvatiti takav stav i zahtjev da se oni otklone političkim sredstvima.

»Kao jedini moguć i ispravan put vidim da se postigne sporazum kojim bi se ti predmeti prebacili u Hrvatsku i da naše Državno odvjetništvo potpuno nepristrano odluči o njima. Neke od tih optužnica neposredno sam vidio i uvjeren sam da bi brzo završile u smeću«, zaključio je Josipović.