BRATISLAVA – Činjenica da je Hrvatska završila pristupne pregovore u vrijeme najteže krize u Europi pokazuje njezinu vitalnost koja bi trebala pokretati daljnje proširenje EU-a na regiju, izjavio je u petak u Bratislavi hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

»To je bio znak snage usred krize, znak vitalnosti i vizije. Želimo da to bude pokretačka snaga za širenje na ostatak regije što Hrvatska podupire«, rekao je Josipović na konferenciji o globalnoj sigurnosti GLOBSEC.

Domaćinu konferencije, slovačkom predsjedniku Ivanu Gašparoviču zahvalio je što je njegova zemlja prva članica EU-a koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor.

»I od drugih članica očekujemo da to učine što prije«, rekao je Josipović govoreći o ratifikaciji koju je dosad obavilo šest od 27 članica Unije.Predsjednici Hrvatske Josipović, Slovačke Gašparovič i Slovenije Danilo Tuerk, glavni sudionici konferencije, zauzeli su se za jačanje suradnje svojih zemalja, država sličnog povijesnog iskustva i snage, bivših komunističkih republika koje su kao neovisne države postale članice europskih i euroatlanskih integracija.Sva trojica visokih dužnosnika smatraju da se udruženim kapacitetima, međusobnom potporom u zajedničkim integracijama, formuliranjem zajedničkih interesa može ojačati glas srednje Europe u europskim i transatlanskim savezima.

»Očito je da slično povijesno iskustvo, kapaciteti, komplementarna gospodarstva i slični izazovi govore u prilog da snažnije surađujemo, efikasnije ostvarujemo naše interese u EU i NATO-u«, rekao je Josipović.»S druge strane, naša specifična iskustva, posebno u tranziciji i regiji, možemo ponuditi zemljama u regiji koje žele ući u EU«, rekao je Josipović ističući da je hrvatski nacionalni interes širenje EU-a I NATO-a »bez dugih pauza«.

I Tuerk smatra da širenje europskih i transatlanskih integracija jača sigurnost istočne Europe i da je snažan pokretač reformi u zemljama pristupnicama.»Hrvatska će uskoro postati članica EU-a, što će dati snažan impuls konceptu daljenjeg širenja. Slovačka, Hrvatska i Slovenija mogu učiniti puno, individualno i kolektivno, da osnaže proširenje EU-a I NATO-a«, istaknuo je Tuerk.

Gašparoviča posebno veseli što su sudionici konferencije o sigurnosti predsjednici Slovenije i Hrvatske koji »najbolje znaju o čemu je riječ, jer živo pamte strah za sigurnosti svojih obitelji i građana«. On je istaknuo da NATO ne rješava sva pitanja svjetske sigurnosti, osobito one suvremene poput terorizma i cyber kriminala, te pozvao na raspravu o smanjenju vojnih ambicija Saveza na predstojećem summitu u Chicagu.

»U okviru EU-a i NATO-a potrebno se više usredotočiti na ozdravljenje javnih financija, projekte inteligentne obrane, na svrhovito ulaganje u nove tehnologije i inovacije«, rekao je slovački predsjednik.I Josipović je podsjetio na koncept »pametne obrane« (smart defence) koju promovira NATO u svom novom strateškom konceptu, a koji znači udruživanje obrambenih potencijala savezničkih zemalja, osobito u vrijeme kriznog smanjenja vojnih proračuna.

Hrvatski predsjednik također smatra da sigurnost danas ne počiva isključivo na vojnoj sposobnosti, nego na vladavini prava, financijskoj disciplini, brizi za okoliš i na sigurnosti svakog pojedinca.GLOBSEC, tradicionalni međunarodni skupu o globalnim sigurnosnim i političkim pitanjima, okupio je političku, diplomatsku i znanstvenu elitu koja dva dana raspravlja o euroatlanskoj budućnosti jugoistočne Europe i Ukrajine, krizi eurozone, razvoju događaja na Bliskom istoku i južnom Mediteranu nakon Arapskog proljeća.Uz trojicu predsjednika, na skupu sudjeluju ministri vanjskih poslova i obrane nekoliko europskih zemalja, stručnjaci s područja vanjske politike i utjecajni diplomati s obje strane Atlantika.

To je posljednji veliki međunarodni skup uoči summita NATO-a u Chicagu u svibnju, pa je GLOBSEC bio prilika i da se otvore ključna pitanja koja će dominirati sastankom na vrhu Sjevernoatlanskog saveza.