Vjerujem u međunarodnu pravdu i Haški sud, ali spor oko topničkih dnevnika motiviran je politički, a ne pravno, i to nije dobro. Hrvatska je postala talac odnosa s Haškim sudom. Nepravedno je kočiti put Hrvatske u EU zbog nečega što se više ne može promijeniti, a zemlja čini sve da problem riješi u dobroj  vjeri.

Poručio je to predsjednik Republike Ivo Josipović sa skupa o nasljeđu Haškoga suda, koji su u Zagrebu organizirali Pravni fakultet, Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo i Beogradski centar za ljudska prava.

U svojemu opsežnom izlaganju, kojim je objasnio mnoge aspekte svojega stava prema Haškome sudu, predsjednik je nedvosmisleno pozitivno ocijenio ukupno nasljeđe Haškoga suda. Problem topničkih dnevnika, međutim, nazvao je »stanovitom politizacijom«, ocjenjujući ga nepotrebnim kvarenje odnosa države i međunarodnoga pravosuđa. »Haški sud vjeruje Hrvatskoj, ali postoji vanjski faktor koji utječe da odnosi nisu dobri. Iz toga treba što prije izaći«, poručio je Josipović.

Podsjetio je kako pravila Haškoga suda jasno propisuju proceduru utvrđivanja surađuje li neka država ili ne. »Tužitelj o suradnji obavještava predsjednika suda, a ako se on složi s ocjenom da država ne surađuje, obavještava Vijeće sigurnosti UN-a.

U ovome slučaju takve odluke nema. Sudsko vijeće, pak, odlučilo je kako nema dokaza da Hrvatska ne surađuje sa sudom, ali napredak Hrvatske prema EU i dalje ovisi o stavu glavnoga tužitelja«, prigovorio je Josipović.

On je priznao kako je u slučaju topničkih dnevnika »bilo nespretnosti s hrvatske strane«, ali i naglasio kako »danas nitko u Hrvatskoj ne skriva ni topničke dnevnike ni ijedan drugi dokument«.

»Pogreška je počinjena prije desetak godina, kada je očito dopušten pristup topničkim dnevnicima. Tu pogrešku danas više najvjerojatnije ne možemo ispraviti, i zato je nepravedno kočiti Hrvatsku zbog nečega što se više ne može promijeniti«, poručio je predsjednik.