Ured predsjednika Republike potvrdio je danas da su kasno sinoć napadnute internetske stranice Ureda zbog čega su bile nedostupne oko dva sata. »U četvrtak, 9. veljače, oko 22.40 sati počeo je DDOS (distribuirani DoS) napad na internet stranice Ureda predsjednika RH zbog čega je stranica Ureda bila nedostupna neko vrijeme. Stanje se stabiliziralo oko jedan sat iza ponoći«, stoji u priopćenju Ureda predsjednika u kojem se dodaje da su takvi napadi očekivani i teško se mogu spriječiti. »Upravo zbog toga se sustavi projektiraju tako da se u tim napadima pretrpi najmanja šteta. U ovom slučaju šteta se sastojala u tome što je stranica bila nedostupna oko sat vremena. Ured predsjednika RH će u sklopu svojih redovitih aktivnosti poduzimati potrebne korake kako bi internet stranica Ureda bila dostupna te zaštićena od najavljenih napada«, dodaje se u priopćenju iz Ureda predsjednika Republike Ive Josipovića.
Protivnici ACTA-e tvrde da on narušava zajamčeno pravo slobode govora, posebno na internetu. Nadalje tvrde da ona ugrožava ljudska prava jer bi, navode protivnici, davatelji internetskih usluga bili obvezni nadgledati aktivnosti korisnika ne bi li uočili kršenje nečijih autorskih prava. Oštro se kritizira i način na koji je pregovarano o ACTA-i. O njoj se počelo pregovarati 2006. godine i to u potpunoj tajnosti, a prve infomracije iscurile su u javnost 2010. godine putem WikiLeaksa. Sporazum je potpisan u listopadu 2011. godine u Tokiju. Prosvjedi protiv ACTA-e eskalirali su nakon 26. siječnja kada su u Tokiju EU i 22 njene države članice potpisale sporazum. Zasad to od članica EU nisu učinile Cipar, Estonija, Slovačka, Njemačka i Nizozemska, a posljednje dvije to zasad nisu učinile iz proceduralnih razloga, ali su najavile da će pristupiti sporazumu. Najburniji prosvjedi izbili su u Poljskoj gdje je premijer Donald Tusk pod pritiskom javnosti odgodio ratifikaciju sporazuma do daljnjeg, a vlada je priznala da nije dobro komunicirala s građanima i otvorila prostor za javnu raspravu prije pristupanja sporazumu.
Institut hrvatske glazbe (IHG) osudio je danas »rušenje« internetske stranice predsjednika Republike Ive Josipovića ocjenjujući ga neprihvatljivom demonstracijom sile i ograničavanjem slobode javnog izražavanja na internetu. Napad su, prema vlastitoj dojavi medijima, izveli pripadnici hakerske skupine Anonymous, a IHG u priopćenju ističe da je takav čin »neprihvatljiva demonstracija sile, i predstavlja upravo ono protiv čega Anonymousi tvrde da se bore – beskompromisnu cenzuru i ograničavanje slobode javnog izražavanja na internetu«. Podsjetivši na vladinu najavu javne rasprave po pitanju trgovinskog sporazuma ACTA koji regulira pitanje zaštite prava intelektualnog vlasništva, IHG pita »kakvu javnu raspravu možemo očekivati ako se iskazivanje mišljenja kakvo predsjednik – ne samo kao državna institucija već i kao glazbenik i pravnik nesumnjivo predstavlja – odmah kažnjava i ušutkava?«
IHG napominje da sustavno upozorava na problem piratstva i potrebu jače zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu i ocjenjuje kako je očito da će javna rasprava o tom pitanju doživjeti novo otvaranje ovih dana. »Pozdravljamo to i zalažemo se da se u njoj poštuju demokratski princip po kojemu će sve strane imati jednako pravo na stav – otvoreno i bez maski. U toj bismo raspravi voljeli doznati i odgovor na pitanje: ne misle li hrvatski Anonymousi da, svjesno ili nesvjesno, ovakvim svojim djelovanjem zapravo pomažu velikim multinacionalnim kompanijama koje ostvaruju ekstremne profite na razmjeni tuđeg vlasništva – glazbenog, filmskog ili softverskog sadržaja? Upravo su to oni protiv kojih se deklarativno izjašnjavaju«, stoji u priopćenju.
IHG su osnovale glazbeničke udruge HDS, HGU i HDU, a u priopćenju se u njihovo ime, kao i svih koji u Hrvatskoj žive od glazbe, ističe »da je poštivanje vlasničkih prava, uz dobru volju i etično odlučivanje svih uključenih strana na internetu, moguće – bez utjecaja na njegovu slobodu«. »Sloboda i vladavina prava – nama u Institutu hrvatske glazbe to dobro zvuči«, zaključuje se u priopćenju IHG-a.
