BIVŠI PREDSJEDNIK

Josipović: HDZ ruši svoj hranidbeni lanac, mogao bi se transformirati u dvije stranke

Portal Novilist.hr

Foto D. ŠKOMRLJ

Foto D. ŠKOMRLJ

"To možda ne bi trebalo čuditi jer je riječ o dvije stranke unutar jedne. HDZ do sada nikada nije rušio svoj hranidbeni lanac i prvi je put da ulaze u unutarnji sukob u kojem bi onaj na čelu mogao pasti. To je do sada bez presedana. Ako se to nastavi, možda će sadašnji sukob biti početak transformacije HDZ-a iz pokreta u dvije stranke", smatra Ivo Josipović



ZAGREB – Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović komentirao je aktualne političke teme: sukob oko GUP-a, unutarstranačke izbore u HDZ-u i oštre izjave koje su je jučer mogle čuti od glavnih protukandidata, a osvrnuo se i na skoru inauguraciju izabranog predsjednika Zorana Milanovića.


Komentiravši aktualna događanja oko rasprave o GUP-u, odnosno odnos između HDZ-a i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je nekoć bio u SDP-u, ali i kandidat za predsjednika Hrvatske, Ivo Josipović je rekao za N1:


“Ne mogu procijeniti što će se dogoditi jer je Bandiću važno da prođe GUP, a HDZ je ustrašen tom suradnjom i imdižem koji iz nje proizlazi. Dugoročno će njihova suradnja ovisiti o tome je li on u stanju na državnoj razini prikupiti određeni broj mandata, kao što je na gradskoj. Slučaj suradnje između Bandića i Kolinde Grabar Kitarović njoj nije koristila u predsjedničkim izborima, no inače, svatko tko je predsjednik države teško može izbjeći suradnju s gradonačelnikom glavnog grada.




Moram reći da ja nisam s njim imao problema, bila je to protokolarna suradnja, no što se trokuta Grabar-Kitarović – Bandić – HDZ tiče, tu postoji suradnja koja je dublja no što je to protokol”.


Oštre izjave koje su si jučer uputili protukandidati na unutarstranačkim izborima u HDZ-u Josipovića nisu pretjerano iznenadile:


“To možda ne bi trebalo čuditi jer je riječ o dvije stranke unutar jedne. HDZ do sada nikada nije rušio svoj hranidbeni lanac i prvi je put da ulaze u unutarnji sukob u kojem bi onaj na čelu mogao pasti. To je do sada bez presedana. Ako se to nastavi, možda će sadašnji sukob biti početak transformacije HDZ-a iz pokreta u dvije stranke”, smatra Josipović i dodaje kako smatra da je to realno i da zapravo i nije loš proces.


Sukobe unutar HDZ-a okarakterizirao je kao sukobe interesne i ideološke prirode, no sve skupa, složio se, ide na ruku SDP-u.


“Sigurno da ide jer je SDP suprotno HDZ- u u postpuku konsolidacije, danas tih sukoba više nema, bili smo uspješni na europskim izbrima kao i na predsjedničkim. To su signali da je SDP u nekom uzletu i ima ozbiljne izglede pobijediti na parlamentarnim izborima”, smatra Josipović i kaže kako se operativnom politikom više ne misli baviti.


Davora Bernardića, kaže, vidi kao budućeg premijera.


“Mislim da je normalno da predsjednik stranke nosi listu u prvoj izbornoj jedinici i mislim da može biti budući premijer, a što se tiče onih koji tvrde da SDP s njim ne može pobijediti, mislim da je to dio spina protivničke stranke, ali i nekih unutarstranačkih neslaganja”.


Josipović će biti jedan od malobrojih uzvanika na inauguraciji izabranog predsjednika Zorana Milanovića.


“Dobro je da je pozvao bivše predsjednike, to govori o kontinuitetu. Inauguracija je simboličke naravi, važne su u stvaranju dojma i reputacije bilo kojeg predsjednika Republike. Ti rituali su dosta važni. Vjerujem da će biti organizirana s puno ukusa”, rekao je Josipović kratko se osvrnuvši na kritike koje je uputio Milanoviću koji inauguraciju neće održati na Markovom trgu kao što je do sada bila praksa.


Što se, pak, mandata bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović tiče, bivši predsjednik kaže, bio je jedan od žešćih kritičara. Naglašava, ne radi političke borbe.


“Stalo mi je do te institucije jer mislim da ima važnost u smislu kontrole vlasti. Predsjednica je znala dezavuirati tu funkciju, ali i sebe. Nadam se da će biti uspješna bivša predsjednica, no bilo bi čudno da kažem da sam zadovoljan tim mandatom”, kaže Josipović i dodaje:


“Mislim da nijedan predsjednik nije izlazio iz ustavnih ovlasti, javnost i građani žele čvršću poziciju predsjednika, ali ne s novim ovlastima. Oni koji zagovaraju da se predsjednika bira u parlamentu, to proizlazi iz interesa stranačkih elita. Naravno da onima koji žele biti premijeri ne odgovara jači predsjednik. Zato su stranke često bile protiv”, zaključuje bivši predsjednik.