ZAGREB » Predstavnici Vlade tvrde da zakonske izmjene kojima se uvelo vremensko ograničenje u primjeni europskog uhidbenog naloga nisu smišljene zbog zaštite Josipa Perkovića nego da se željelo onemogućiti eventualni kazneni progon hrvatskih branitelja. Međutim, čak i ako je to zaista bio cilj, to ne znači da sporni zakon nije donijet i zbog Perkovića. Naime, nekadašnji visoki dužnosnik Službe državne sigurnosti ima status branitelja, upisan je u Registru branitelja i, kao djelatnik MUP-a, ima 1.609 dana provedenih u borbenom sektoru. K tome je Perković, kao zaposlenik MORH-a, odradio i jedan dan u neborbenom sektoru. 

  Šuškov savjetnik

U dopisu Franji Tuđmanu u rujnu 1992. godine, Perković je naveo da je do prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. bio podsekretar u sekretarijatu za unutarnje poslove, a da je potom nastavio nastavio raditi kao pomoćnik ministra unutarnjih poslova i to do ožujka 1991., kad je raspoređen u Ministarstvo obrane. Postao je pomoćnik ministra obrane Gojka Šuška i šef Sigurnosno informativne službe. Zbog optužbi suparničke frakcije u SIS-u da je bio umiješan u ubojstvo Brune Bušića, Tuđman je u listopadu 1992. smijenio Perkovića, ali nepunu godinu kasnije postavio ga je za Šuškovog savjetnika. No, sudeći prema podacima iz Registra branitelja, Perković je cijelo vrijeme Domovinskog rata, osim jednog dana, formalno bio zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova. Za usporedbu s njegovim braniteljskim stažem, primjerice, general Ante Gotovina ima 1.740 dana u borbenom i 117 dana u neborbenom sektoru. Šušak je, pak, branitelj bio 1.888 dana i sve u neborbenom sektoru. 

   Inače, parlamentarna većina već će ovog tjedna predložiti promjenu Ustava kako bi se ukinula zastara za sve političke likvidacije u razdoblju komunizma, pa bi se nakon toga Perkoviću moglo suditi i u Hrvatskoj. Potrebni su glasovi većine saborskih zastupnika, njih 76, kako bi se donijela odluka o pristupanju ustavnim promjenama. 

  Pritisak na Vladu

U međuvremenu, europska povjerenica za pravosuđe Vivian Reading i dalje inzistira da Hrvatska nije imala pravo na restriktivnu primjenu uhidbenih naloga samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Na twitteru je jučer objavila da očekuje da Hrvatska ispuni sve svoje obveze u implementiranju EU propisa, uključujući i europski uhidbeni nalog. Dva dana provedena u Zagrebu, tijekom kojih je razgovarala i s visokim vladinim dužnosnicima, nisu je, dakle, omekšala. Pritisak na hrvatsku Vladu rade i zastupnici Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Rumunjka Monica Macovei postavila je krajem prošlog tjedna zastupničko pitanje o uhidbenom nalogu za Perkovića i izmjenama hrvatskog zakona koje sprječavaju njegovo izručenje Njemačkoj. Ona je zatražila odgovor Europske komisije na pitanje jesu li te izmjene u suprotnosti s načelima vladavine prava u EU i s pravilima suradnje u kaznenim stvarima između članica Unije