Od nove školske godine, sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj trebale bi dobiti djelatnike za sigurnost, koji će umjesto zaštitara angažiranih u dijelu škola, voditi računa o tome tko ulazi u školu. Gotovo da nema škole u Hrvatskoj koja je dosad raspisala natječaj za popunu novog radnog mjesta, što znači da će, unatoč obećanju prosvjetnih vlasti, u novu školsku godinu škole ući bez profesionalca koji brine o sigurnosti učenika, učitelja i prostora škole.

Zaduženja i uvjeti

Tek je mali dio škola dosad dobio suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) za zapošljavanje novih djelatnika, i to zbog, kako tvrde, mahom nepotpune dokumentacije.

– Svaka škola prema procjeni sigurnosti traži suglasnost za zapošljavanje onog broja djelatnika koji im je predviđen protokolom. Tek kada se dobije suglasnost MZOM-a, možemo raspisivati natječaj, objašnjava prof. Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ). OŠ Novska kojoj je na čelu dobila je zeleno svjetlo za raspisivanje natječaja, a raspisat će ga do kraja kolovoza. No, takve su škole rijetkost.

Do danas je MZOM zaprimio nešto više od 400 zahtjeva škola za suglasnost za zapošljavanje operativnih djelatnika. Najveći dio zahtjeva je, kažu, u postupku obrade jer je veliki broj njih bio nepotpun te su od škola tražili dopunu dokumentacije. Najčešće je nedostajala procjena postojećeg stanja i analize rizika te plana sigurnosti školske ustanove. Iz MZOM-a poručuju da će za 23 škole suglasnosti za zapošljavanje biti izdane krajem ovog ili početkom idućeg tjedna. U Hrvatskoj je, podsjetimo, više od tisuću osnovnih i srednjih škola…

Operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu bi trebao, osim o zaključavanju škole, brinuti o videonadzoru, rasvjeti, zaštiti od požara, zaštiti osobnih podataka učenika i nastavnika, a uz to kao pravi zaštitar sprječavati sukobe među učenicima i upozoravati na neprihvatljivo ponašanje. Otprilike će biti po jedan takav djelatnik po školskoj zgradi, procjenjuju ravnatelji. Osnovne škole imaju puno područnih škola pa su u skladu s time tražili suglasnost za zapošljavanje više osoba kako bi svaka područna škola bila adekvatno osigurana, vele u HUROŠ-u, gdje ne očekuju probleme s popunom novih radnih mjesta.

Plaća školskih djelatnika za sigurnost iznosit će oko 1.400 eura bruto, što će privući mnoge zaštitare koji su danas na minimalcu, a kako je riječ o javnoj službi i ugovoru na neodređeno vrijeme, što pruža značajnu sigurnost radnog mjesta, interes bi mogli pokazati i drugi.

– Postoje i djelatnici škole koji zadovoljavaju uvjete za to radno mjesto, a oni prema kolektivnom ugovoru mogu tražiti prelazak na novo radno mjesto, kaže prof. Mirosavljević. Uvjet je završena četverogodišnja srednja škola, a u slučaju da netko od osoblja škole izrazi želju raditi taj posao i ima potrebne kvalifikacije, neće se rapisivati natječaj. Ako domar, primjerice, prijeđe na to radno mjesto, u tom slučaju škola mora tražiti suglasnost za zapošljavanje novog domara i raspisati takav natječaj, veli čelnica HUROŠ-a koja očekuje da će veći koeficijent mnoge djelatnike škola privući da se prijave za popunu radnog mjesta školskog zaštitara.

Edukacija 250 sati

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja (UHSR) kaže kako je za svoju školu kompletnu dokumentaciju Ministarstvu poslala još 13. lipnja, ali odgovora još nema. Ona nije toliko sigurna da će se radna mjesta djelatnika za sigurnost popunjavati iz postojećeg tehničkog kadra u školama, ali očekuje puno prijava na natječaj.

– Očekujem da će biti interesa, ne samo među nezaposlenima, već i zaposlenima koji žele bolje uvjete rada. Radi se o ugovoru na neodređeno vrijeme, a na takvim natječajima još uvijek ima kandidata. Nama su u školama problem natječaji za radna mjesta na određeno vrijeme koja se teško popunjavaju, ocjenjuje Hitrec.

Nakon što se zaposle, školski će zaštitari imati šestomjesečni rok za edukaciju u trajanju od 250 sati, koja bi ih trebala osposobiti za sve poslove koji će se od njih tražiti. MZOM je dosad izdao 14 rješenja ustanovama u kojima će se programom od 250 sati stjecati nova djelomična kvalifikacija. Škole sada mogu zaposliti djelatnika bez te kvalifikacije, ali je mora steći u roku od šest mjeseci.

Situacija ipak bolja nego prije

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić boji se da bi projekt koji već u startu kasni mogao ostati »na pola puta«. Ipak, ističe kako je sigurnosna situacija u školama već sada bolja nego što je bila.

– Puno se toga napravilo, od zamjene vrata, brava, do analiza da se vidi gdje se sve u školu ulazi, tko i kada. Škole su to počele dosljedno pratiti, uredno se zapisuje tko je ušao u školu, daju se na uvid osobne iskaznice… Prečko je ipak promijenilo situaciju nabolje, zaključuje Stipić.