Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, ove veljače donosi i razmišljanja građana o temama koje su ovaj mjesec dominirale u javnom prostoru, a to su obvezni vojni rok i problemi u zdravstvu. Rezultate istraživanja prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, a dodatnu analizu donio je gost komentator Boris Jokić.

Podrška za vojni rok

Vojni rok opet je obavezan za muškarce, a početkom godine poslani su pozivi na adrese  osoba rođenih 2007. godine. Istraživanje je pokazalo da 18 posto ispitanika ne podržava vojni rok, 17 posto niti ne podržava niti podržava, dok 64 posto ispitanika podržava vojni rok. Njih 1 posto ne zna.

Foto Nova TV

Ovom rezultatu u prilog ide i činjenica da se, od 700 poslanih poziva, njih sedmero pozvalo na priziv savjesti, a podrška vojnom roku je za Borisa Jokića očekivana, no dodaje da se iza brojeva nalazi nešto zanimljivo.

„Najviše za uvođenje vojnog roka su oni koji su najstariji, dakle oni u dobnoj skupini iznad 65 godina, taj se postotak kod njih približava čak do 77 posto onih koji su za uvođenje vojnog roka. Najzanimljiviji podatak ovdje, jer oni će biti ti ročnici, jesu oni do 30 godina. U toj dobnoj skupini 50 posto je onih koji smatraju da treba podržati takvu odluku, a 50 posto je onih neodlučnih ili onih koje ne podržavaju takvu odluku, dakle pola pola. Još zanimljivije je da su mladići ti koji se češće ne slažu s uvođenjem vojnog roka u odnosu na djevojke, oni su skeptičniji. Sve to ukazuje da će Ministarstvo trebati još dodatno raditi na mlađim skupinama kako bi ih uvjerilo da je služenje vojnog roka dobro, da je nešto što neće smetati životnom stilu niti životnom tijeku mladih ljudi, a na to će najviše utjecati samo uvođenje. Kada prvi ročnici stignu, što oni kažu, kako im je tamo, to će utjecati na mlade ljude“, pojasnio je Jokić.

Tandara Knezović dodala je i da je trenutno poslano više od 700 poziva od otprilike 20 tisuća ukupno. 

Vojno osposobljavanje

Vojno osposobljavanje obvezno za muškarce, a za žene je dobrovoljno. Istraživanje pokazuje da 8 posto građana smatra da bi vojni rok trebao biti obvezan i za žene, pod istim uvjetima kao za muškarce. 64 posto smatra da bi trebalo ostati kao i sada, obvezno za muškarce, a dragovoljno za žene. Da ne bi trebalo biti obvezno ni za koga, već isključivo dobrovoljno smatra 26 posto ispitanika. Ne zna njih 2 posto.

I ovaj postotak za Jokića je očekivan. Djevojke su u većoj mjeri te koje smatraju da bi služenje vojnog roka trebalo biti ravnopravnije, premda je dominantna pozicija da bi vojska trebala biti rezervirana samo za muške, istaknuo je Jokić.  

Foto Nova TV

Naknade za vojni rok

Vojni ročnici primat će 1100 € mjesečno, a civilni znatno manje. 49 posto ispitanika slaže se da bi naknade trebale biti više za vojno služenje. Za jednake naknade za vojno i civilno služenje zalaže se 38 posto ispitanika. Više za civilno služenje odabralo je 4 posto ispitanika, dok ne zna njih 9 posto. 

Jokić ističe kako bi i ovo trebao biti znak za MORH. Jedan dio populacije smatra da je i civilno služenje vojnog roka dobro za društvo, što Jokić smatra opravdanim te ističe da je i u Domovinskom ratu bilo mnogo onih koji su odigrali i tu važnu ulogu. 

„Kada govorimo o tome što je obrambena i sigurnosna politika i strategija, treba sigurno imati na umu da postoji i snažna civilna zaštita unutar toga. Mislim da to ide iz takvog razmišljanja, a vidjet ćemo što će mladi ljudi odabrati između ta dva oblika služenja vojnog roka“, zaključio je temu vojnog roka Jokić.

Zdravstvo

Zdravstvo je jedna najbolnijih točaka društva, a ministrica Hrstić je na čelu tog resora nešto više od godinu dana. Njezin rad 15 posto ispitanika ocjenjuje jedinicom, 17 posto njih dalo joj je dvojku, dok bi je 32 posto ispitanika ocijenilo trojkom. 15 posto ispitanika dalo joj je četvorku, a peticu je zaslužila kod 5 posto ispitanika. Prosječna ocjena za ministricu je 2,73. 

Liste čekanja

Liste čekanja su jedan od najvećih problema u hrvatskom zdravstvu. Među ispitanicima, 50 posto je onih koji smatraju da je najveći uzrok dugih lista čekanja nedostatak liječnika i medicinskog osoblja u javnom sustavu. 43 posto ispitanika smatra da je uzrok rad dijela liječnika i u javnom i u privatnom sektoru. Lošu organizaciju unutar bolnica, odnosno odgovornost ravnatelja, kao uzrok vidi 33 posto ispitanika, dok njih 28 posto kao uzrok smatra neadekvatno upravljanje sustavom od strane Ministarstva zdravstva. Kriva raspodjela sredstava unutar zdravstvenog sustava u cjelini uzrok je za 21 posto ispitanika. Njih 2 posto smatra da je nešto drugo, a 1 posto ne zna. 

Jokić smatra da je ovo važna društvena tema, a svakako i nedostatak liječnika. „Još je važnija činjenica da je taj nedostatak neravnomjerno rasprostranjen. Imaš dijelove Hrvatske gdje je vrlo teško dobiti zdravstvenu skrb, a s druge strane centre gdje je to relativno lako. Mislim da je taj odgovor najviše vezan uz tu nejednaku rasprostranjenost i dostupnost.“ 

No, Jokić ističe i drugi problem. „Mogućnost da liječnici rade paralelno je rak rana zdravstvenog sustava. Ona utječe na to da ljudi imaju negativnu percepciju zdravstva, da smatraju da se liječnici ponašaju neetično, da im neće dati adekvatnu skrb u javnom sektoru jer zarađuju u privatnom. Svi bi se trebali boriti za to da ta neetična praksa postane iznimka i da je nema. Postoje zemlje poput Grčke ili Bugarske gdje je upravo to doprinijelo da se uruši javni sustav zdravstva. Hrvatska je bolja zemlja od toga i trebala bi učiniti sve da onemogući takvu praksu i smanji je na najmanju moguću mjeru. Jer to je zapravo korijen neetičnosti pa možda i koruptivnosti unutar liječničke struke i medicinskog sektora“, zaključio je Jokić analizu Crobarometra. 

Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 19. veljače na reprezentativnom uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/-3,3 posto.