Fale kapaciteti

Jeziv podatak. Psihijatrijska bolnica u Zagrebu dnevno prima i po 20 djece koja su pokušala dignuti ruku na sebe

Ljerka Bratonja Martinović

Psihijatrijska bolnica za djecu u Zagrebu radi s najtežim slučajevima / Foto ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Psihijatrijska bolnica za djecu u Zagrebu radi s najtežim slučajevima / Foto ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Zagrebačka Psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj dnevno prima i po 20 hitnih slučajeva djece koja su pokušala dignuti ruku na sebe. Radi se o rapidnom porastu od 250 posto. »Pružamo najbolje što možemo, ali puno kolega izgara, ne mogu to izdržati«, kaže dr. Ljubica Paradžik



Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu dnevno ima i po 20 hitnih pacijenata, najčešće suicidalne djece, a bolnički kapaciteti nedovoljni su i za akutna stanja, i za dugotrajno liječenje, upozoravaju u toj bolnici, jedinoj u Hrvatskoj koja ima zatvoreni odjel za teške pacijente.


Riječ je o djeci koja su pokušala suicid ili su visokorizična, odnosno u psihotičnom stanju.


Iako postoje planovi za pojačanje bolničkih kapaciteta u više regionalnih bolnica, oni su dugoročni, a djeca s psihičkim teškoćama ne mogu čekati, upozoravaju stručnjaci.




– Naša je svakodnevica po 17 hitnih pacijenata u dežurstvu. Neki dan smo ih imali 20. Prvi je došao u osam ujutro, a zadnji u pet ujutro idućeg dana.


U dežurstvu imamo samo jednog psihijatra, koji pokriva i hitni prijem, i bolnički odjel, i telefonske pozive, oslikala je stanje u Kukuljevićevoj dr. Ljubica Paradžik, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije u toj bolnici.


Govoreći pred saborskim odborom za zdravstvo, kazala je kako je broj hitnih pregleda od 2019. godine porastao za čak 65 posto, jer ih je u toj godini bilo 1.448, a lani čak 2.264. Dan u kojem imaju »samo« osam do 10 hitnih slučajeva u bolnici smatraju jednim od boljih.


Petogodišnji plan

 


Iz Ministarstva zdravstva odgovaraju da su prostorni kapaciteti višegodišnji problem, a KBC Zagreb već bi dobio zatvoreni odjel dječje psihijatrije da nije bilo zagrebačkog potresa.


Riječ je o odjelu s 10 kreveta, po najsuvremenijim standardima, koji je danas u fazi idejnoj projekta koji bi na realizaciju mogao čekati i pet godina, koliko će trajati obnova bolnice.


Ne odustaje se od uspostave zatvorenih odjela u sva četiri regionalna KBC-a, ali za to će, kažu u ministarstvu, trebati određeno vrijeme.


U dopuni 5-godišnjeg nacionalnog plana specijalizacija dodatno je 25 novih specijalizacija za dječju i adolescentnu psihijatriju, i to najviše za KBC Rijeka – čak devet, dok su druge bolnice dobile zeleno svjetlo za jednu do dvije dodatne specijalizacije.

Stabilizirati dijete


Zbog manjka bolničkih kapaciteta, danas primaju samo djecu ili adolescente koji su pokušali suicid. Ako se radi o siucidalnim mislima, dobro »važu« treba li to dijete hospitalizaciju ili ne, jer ga nemaju gdje primiti.


Prije pet godina, u 2017. godini, imali su 730 hospitalizacija, a lani 989, što je porast od 35 posto. U bolnici je ukupno 37 kreveta, a u zadnja dva do tri mjeseca, svjedoči prim. Paraždik, dnevno je hospitalizirano 42 do 43 djece.


– To su enormno zahtjevni uvjeti. Kreirala ih je realnost, a mi nastojimo pružiti najbolju moguću zdravstvenu zaštitu, ističe psihijatrica.


Broj suicida kod djece i mladih u rapidnom je porastu, upozorava. Neposredno prije pandemije, 2019. godine, imali su 54 pokušaja suicida, najčešće tabletama, koje su najdostupnije, u pandemijskoj 2020. bila su 64 takva slučaja, a u 2021. godini čak 164, što je povećanje za 250 posto!


U bolnici u Kukuljevićevoj liječe se pacijenti iz sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a i drugih dijelova zemlje, ako trebaju zatvoreni odjel.


Istodobno, nema stručnjaka koji bi im došli za pojačanje. Iako imaju zatvoreni odjel, nemaju mogućnosti ni kapaciteta za kronično liječenje.


– Prosjek hospitalizacije je 10 dana, u tom vremenu može se samo stabilizirati dijete. A to su najteže kliničke slike, upozorava psihijatrica. Za liječenje adolescenata ovisnih o psihoaktivnim tvarima uopće nemaju prostora.


– Cijela situacija s dječjom psihijatrijom se prelomila na nama. Pružamo najbolje što možemo, ali puno kolega izgara, ne mogu to izdržati.


Ako netko ima 15 do 17 hitnih slučajeva u dežurstvu, tom čovjeku treba pet dana da dođe k sebi, ističe liječnica iz Kukuljevićeve.


Psihijatri upozoravaju da je nužno hitno povećati broj stacionarnih kreveta u dječjoj psihijatriji, kao i broj dječjih psihijatara, jer ih sada nedostaje 50 posto.



Rana faza


Dr. Ivan Begovac, predsjednik Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, podsjeća da je ovaj problem i financijski teret za društvo jer se ranom dijagnostikom i liječenjem u ranoj fazi preveniraju mentalne bolesti u odrasloj dobi.


– Čak 50 posto psihičkih poremećaja počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja počinje do 24. godine života.


Ishodi liječenja takvih poremećaja kod djece i adolescenata su od 70 do 80 posto slučajeva pozitivni. Ako počnemo ranije detektirati i liječiti ih, imat ćemo bolje ishode liječenja i to će biti isplativije za zdravstveni sustav, poručuje dr. Begovac.


U Hrvatskoj je danas 56 psihijatara specijaliziranih za rad s maloljetnim bolesnicima, od tog broja njih 17 subspecijalisti su dječje psihijatrije, a još 25 ih je na specijalizaciji.


Za potrebe Hrvatske, moralo bi ih biti 120, upozorava. U Hrvatskoj je, naime, čak 50.000 djece s mentalnim teškoćama, a uz to u liječenje moraju biti uključeni i njihovi roditelji, što multiplicira ovu brojku.


U Hrvatskoj je danas šezdesetak kreveta za dječju i adolescentnu psihijatriju, a trebalo bi ih više od 120, poručuje Begovac.


Depresija, samoozljeđivanje, pokušaji suicida, poremećaji jedenja, rodna različitost i drugi poremećaji, dodaje, zadnjih mjeseci preplavljuju odjele dječje psihijatrije, a osobiti porast bilježe anksiozni i depresivni poremećaji.


Bolničkih kreveta na odjelima dječje psihijatrije nedostajalo je još 2018. gdine, a do danas ništa se nije promijenilo, tvrdi ovaj stručnjak.


– Meni je neobjašnjivo da KBC Rijeka ima jednog specijalizanta dječje psihijatrije, KBC Osijek dva, KBC Zagreb osam, KBC Split šest, a Kukuljevićeva dva. Opća bolnica Bjelovar ima dva specijalizanta više nego Osijek ili Rijeka, ističe Begovac.