Zalihe derivata kupljenih po novoj, nižoj cijeni, uskoro će zamijeniti stare zalihe nabavljene skuplje, po nekadašnjim cijenama od oko sto dolara po barelu, te će i krajnje cijene padati. Dugoročno ovakav scenarij za Inu neće biti dobar
ZAGREB » Oštar pad cijene nafte svakim danom sve više umanjuje vrijednost naftnih kompanija, pa je recimo samo prošloga tjedna cijena dionice Exxon Mobila potonula više od četiri, Chevrona preko pet posto, norveškog Statoila osam posto, a British Petroleuma i Shella tri posto. Reuters procjenjuje da je samo u europskom naftnom sektoru prošlog četvrtka i petka »izbrisano« 67 milijardi dolara tržišne vrijednosti.
Kako se pad cijene barela odražava na Inu, iz te nam kompanije jučer nisu stigli odgovoriti, no prema mišljenju Davora Šterna, nekadašnjeg predsjednika uprave Ine i njenog nadzornog odbora, dugoročno ovakav scenarij, odnosno daljnji pad cijene barela za Inu neće biti dobar. »Ina ima relativno malu proizvodnju, no ovakav razvoj stvari svejedno za nju nije dobar«, kaže Štern, napominjući kako upravo zbog toga ne bi bilo nimalo pametno iz Ine sada izvlačiti dividendu. Podsjetimo, MOL je od uprave Ine zatražio da sazove skupštinu dioničara na kojoj bi se odlučivalo o povlačenju dividende od dvije milijarde kuna iz Ine, pravdajući to činjenicom što je Ministarstvo gospodarstva ponovno Ini oduzelo koncesije za istražne radnje na kopnenim nalazištima.
Istraživanja neisplativa
Činjenica je da ulaganja u nova istraživanja, s cijenom barela od 70-ak dolara, niti jednoj naftnoj kompaniji sada nisu isplativa. Derivate se više isplati kupovati nego proizvoditi vlastite, i europski će potrošači od ove situacije sigurno profitirati. Ne čudi niti želja MOL-a da povuče polovicu Inine dividende, jer će sa ovako niskim cijenama nafte, naftne kompanije općenito teško dalje isplaćivati svoje visoke dividende, odnosno morat će ih ili zadržati visokima i smanjiti investicije, ili investirati nauštrb manjih dividendi.
Ministarstvo gospodarstava krenulo je jučer u inspekcijski nadzor kvalitete derivata na benzinskim crpkama i graničnim prijelazima. Prvoga dana akcije »Oktan« u laboratorije Zavoda za ispitivanje kvalitete je otišlo 50 uzoraka derivata iz cijele Hrvatske te će se vidjeti odgovara li njihova kvaliteta zadanim vrijednostima. »Želja nam je potrošače zaštititi od nekvalitetnog goriva. Liberalizirali smo cijene, ali ne tako da najveću cijenu plaćaju građani, već da konkurencija uistinu zaživi«, kazao je jučer ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, zadovoljan time što su, napominje, trgovci derivatima već spustili svoje cijene.
Na pitanje što Ina može očekivati, njezin glavni ekonomist Goran Šaravanja odgovara kako moramo pričekati službeni odgovor uprave kompanije. Kako, međutim, piše na svom blogu, krajnji potrošači i dalje mogu očekivati pad cijena derivata. Zalihe derivata kupljenih po novoj, nižoj cijeni, uskoro će zamijeniti stare zalihe nabavljene skuplje, po nekadašnjim cijenama od oko sto dolara po barelu, te će i krajnje cijene padati. Međutim, ističe Šaravanja, u obzir treba uzeti tečaj kune naspram dolara, sastavni dio formule po kojoj se kod nas cijena derivata na benzinskim crpkama računa. Ako je, kaže on, cijena nafte pala sa 115 na 72 dolara, dakle 37 posto, a u međuvremenu kuna za deset posto oslabila prema dolaru, što se i dogodilo, pad cijena u kunama je 31 posto. Uz pretpostavku da rasta trošarina na naftne derivate neće biti, spremnik goriva će u nadolazećim mjesecima koštati još i manje, zaključuje Šaravanja.
Nadigravanje barelima
Dva su moguća razloga zbog kojih su cijene barela ovako niske – s jedne strane želja je OPEC-a, najvećih proizvođača nafte, destabilizirati američku proizvodnju iz škriljaca, koja s cijenom barela nižom od 80 dolara može staviti ključ u bravu, dok je drugi razlog i udarac na rusko gospodarstvo, čija je rublja već pala za 30 posto. Rusija, čiji izvoz nafte puni polovicu tamošnjeg proračuna, sigurno će morati smanjiti svoju proizvodnju, što će ju dodatno destabilizirati.
»Da, Rusiju se pokušava uništiti niskom cijenom barela, ali je ona jako žilava i može podnijeti puno toga. Morate razumjeti da velika većina Rusa dosad niti nije osjetila blagodati izvoza nafte i plina, dok im je istovremeno zbog sankcija zapada narastao ponos, i oni će sve ovo izdržati, kao što su teške dane preživljavali i prije«, ističe Štern. Na pitanje je li doveden onda u pitanje i ruski interes za Inu, oko kojeg su Amerikanci jako zabrinuti, odgovara kako SAD ne želi Rusiju na Mediteranu no mi smo i za SAD i Rusiju premali da bismo na bilo što imali utjecaja.
