Zanimljiva akcija

Jedan opušak bačen u more onečisti čak 500 litara vode. Treba mu čak 12 godina da se razgradi

Hina

Foto iStock

Foto iStock

"Obična žena koja voli svoj grad" protiv toga se bori tako što izrađuje limene pepeljare i postavlja ih na javna mjesta u Splitu



Samo jedan opušak koji završi u moru ili u rijeci onečisti 500 litara vode. Na tlu, treba mu 12 godina da se razgradi. “Obična žena koja voli svoj grad” protiv toga se bori tako što izrađuje limene pepeljare i postavlja ih na javna mjesta u Splitu.


“Na splitskim plažama nema kanti s dodatkom za gašenje cigareta i bacanje opušaka”, pripovijeda 46-godišnja Jasminka Vladisavić.


Odlučila je zato izrađivati drvene police s limenkama koje služe kao mjesto za zbrinjavanje opušaka.




Zamisao je da te limenke pušači koriste tijekom boravka na kupalištu, a onda sadržaj na odlasku isprazne u kantu za otpad i limenku vrate na postavljenu drvenu policu.


“Limenke nisam imala pa sam morala do trgovine u nabavu hrane za mačke ili graška u konzervama”, kaže.


“Potom bi ih oprala i ukrašavala s ostatcima tkanina i konopcima, ali sam kasnije shvatila kako mi je za takvo što potrebno mnogo novca pa sam krenula u recikliranje. Izrađivala sam razne mašne, zvijezde i slične oblike kako bi i te limenke dobile kao neki novi život, iz starih predmeta i materijala”, kaže Splićanka koja se opisuje kao “običnog čovika koji voli svoj grad”.


Prve tri drvene police s limenim pepeljarama postavila je u četvrti Spinut, pošto stanuje u blizini.


Nakon plaža, svoju je akciju proširila na autobusne stanice.


“One su natkrivene, s kantama, ali bez prostora za gašenje cigareta i ostavljanje opušaka, a svako bacanje opušaka u obične kante za otpad moglo bi izazvati požar”, upozorava.


Da do toga ne bude i da opušci ne završe na podu, odlučila sam “obogatiti” i autobusna stajališta, govori sa smiješkom.


“Iako bi Grad Split mogao nabaviti kante s posebnim dijelom za opuške, ja sam sretna i s ovim ‘prijelaznim razdobljem’ dok se to ne dogodi”, tvrdi.


Limenke pred vratima


Splićanima i fureštima, kako u Splitu nazivaju sve one koji tu ne žive, Jasminkina se instalacija svidjela pa se događalo i da su police počele nestajati s lokacija. U izradu njezinih “čistih instalacija” uključili su se i drugi pojedinci.


“Sada mi i građani donose već čiste limenke i ostavljaju pred vratima stana, a limenke često bojim sprejevima u ljubičastom, zelenom i narančastom tonu”, otkriva.


Prve limenke postavljene u srpnju prošle godine sada su prešle brojku od preko stotine komada, a Jasminkina je želja da “patent s opušcima” primjeni i u psećem svijetu pa u parkovima za istrčavanje postavi police na kojima će biti vrećice za pseći izmet.


U razgovoru za Hinu prisjetila se i svojih školskih dana u kojima je, ocijenila je Jasminka, bilo mnogo više brige za okoliš i prirodu.


“Imali smo jednu malu parcelu na Marjanu i sa svojim bi je učiteljima čistili, uživali, igrali se, a opet u isto vrijeme radili ogromnu korist za okoliš i naš grad. Žao mi je što to više ne postoji. Svi mi gledamo kako drugi bacaju i o tome govorimo, a zaboravljamo da se i sami često jednako ponašamo”, kaže.


Kada je pitate treba li akcije, poput čišćenja male parcele na Marjanu vratiti i u današnje vrijeme modernih i pametnih tehnologija reći će vam da treba pratiti trendove, ali i da je potrebno djecu osvijestiti da prirodu treba čuvati.


“Umjesto vremena koje provedu na mobitelu u školi, djeci bi mnogo zanimljive bilo, i za život korisnije, sudjelovati u čišćenju dijela šume na Marjanu”, govori Jasminka.


Hrvatska na začelju


Europska unija u Direktivi o plastici za jednokratnu upotrebu, koja je usvojena u lipnju 2019. godine, propisala je da proizvođači duhanskih proizvoda moraju platiti račun za čišćenje opušaka koji sadrže plastične filtere. Godišnje se, navodi se u Direktivi, odbaci oko 4,5 bilijuna opušaka, što ih čini jednim od najproblematičnijih plastičnih proizvoda u svijetu.


I Svjetska zdravstvena agencija naznačila je kako je duhanski otpad po količini najraširenija vrsta otpada u svijetu uz upozorenje kako je za razgradnju jednog opuška, a koji sadrži gotovo 4 000 kemikalija, potrebno i do 12 godina te da samo jedan opušak, koji završi u oceanima i rijekama, onečisti 500 litara vode.


Prosječni je Hrvat u 2020. godini proizveo 418 kilograma otpada, pokazuju to podaci objavljeni u Izvješću o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.


Hrvatska je u recikliranju ispod prosjeka Europske unije, a napredak teče jako sporo. Odgovornost za trenutno stanje leži u gradovima i općinama koji nisu osigurali kvalitetan i održiv sustav i educirali građane, a resorno ministarstvo ne čini dovoljno da jedinice lokalne samouprave potakne na gradnju sortirnica i kompostana.