ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović 9. studenog dolazi u Vladu. Dogovoreno je, naime, da se taj dan u Banskim dvorima održe sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Kako su članovi ovih tijela i premijer Andrej Plenković, ministar Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Robert Hranj, dva će sastanka biti prilika za pronalaženje rješenja za aktualnu krizu u odnosima između Pantovčaka i Vlade. S tim da je ovaj sukob već toliko eskalirao da ga se neće moći prevladati bez ozbiljnih koncesija obje strane.

Ranije je predsjednik znao sipati i teže uvrede na račun Plenkovića i pojedinih HDZ-ovih dužnosnika. Premijer je prošle godine Milanovića označio kao neizravnog inspiratora terorističkog napada na Banske dvore. Ali, konflikt Milanovića i ministra obrane Banožića, u kojem, makar možda i nevoljko, sudjeluje i Plenković, dosad je najozbiljniji na relaciji Ured predsjednika – Vlada. Kad iz neke zemlje stižu vijesti da državni poglavar zabranjuje ministru obrane govoriti na svečanosti u krugu vojarne, da ovaj na to reagira traženjem ostavke zapovjednika vojske, a da premijer tvrdi kako je na djelu puzajući državni udar, iz toga se ne može izvući nikakav drugi zaključak nego da ta zemlja, u najmanju ruku, prolazi kroz razdoblje izrazite političke nestabilnosti. To bi, valjda, trebalo vrijediti i za Hrvatsku.

Neizvjesan kompromis

Nakon što je u Saboru, kao Milanovićev kandidat, Radovan Dobronić izabran za predsjednika Vrhovnog suda, vjerovalo se da slijedi dogovor o imenovanju veleposlanika, ali do njega nije došlo jer je prethodno predmet spora postalo kadroviranje u Hrvatskoj vojsci. Trenutačna situacija oko toga takva je da je posve nejasno kakav bi to Milanović i Plenković mogli postići kompromis za deset dana. Istina, premijer nije podržao svog ministra u zahtjevu za smjenu Hranja, kojem je Banožić u petak osobno, u prisustvu nekoliko generala, rekao da očekuje njegovu ostavku jer mu, u skladu sa zapovijedi predsjednika Republike, nije dopustio da se obrati okupljenima na proslavi prisege vojnih ročnika. Ta Milanovićeva zapovijed nije bila jednokratnog karaktera, sve dok je on ne povuče, Banožić neće moći govoriti na događajima koji se odvijaju u vojarni.

Međutim, ideja ministra obrane da se Hranja razriješi dosad svejedno nije dobila potporu Plenkovića. Premijer nije u petak izjavio da će Vlada uputiti Milanoviću prijedlog za smjenu načelnika Glavnog stožera, što je jedini zakonski put, nego se u Dubrovniku opravdao da ne zna točno što je Banožić rekao. Plenković je konstatirao da je predsjednik verbalnim napadima na ministra obrane samo ojačao njegovu poziciju u Vladi, ali to se može shvatiti tek kao ocjena stanja, a ne premijerova podrška Banožiću. Usto, Milanović tvrdi da niz visokih dužnosnika HDZ-a s kojima on komunicira ima o Banožiću identično mišljenje njegovom, ali da ga, što je razumljivo, ne žele javno iznosti. Dakle, po svemu sudeći, Vlade neće poduzeti ništa protiv Hranja. Barem ne dok ne završi inspekcija koju je naložio ministar obrane. Do daljnjeg, znači, Banožić ostaje na svojoj dužnosti, ali i Hranj. Kompromis bi bio da obojica odstupe, ali on na taj način nije izvjestan.

Spor oko veleposlanika

Nije realno niti da HDZ pokrene u Saboru postupak opoziva predsjednika Republike, iako je Plenkovićeva teza da je Milanović inicirao puzajući državni udar. Praktično je nemoguće skupiti 101 zastupnika koji bi glasovali da se predsjednika Republike, uz obrazloženje da je kršio Ustav, preda na odlučivanje Ustavnom sudu. Vladimir Šeks već je više puta javno zagovarao opoziv Milanovića, ali Plenković je na to uvijek samo odmahivao rukom, ističući da se neće upuštati u nešto što je unaprijed osuđeno na poraz.

Što se, pak, tiče popunjavanja mjesta u hrvatskim diplomatskim misijama u inozemstvu, novi je detalj objava iz izvora Vlade imena ljudi koje bi Milanović navodno htio za veleposlanike, a koji su Banskim dvorima neprihvatljivi. Mediji tvrde da je riječ o nekadašnjim Milanovićevim ministrima Ranku Ostojiću i Mihaelu Zmajloviću te povjesničaru Ivi Goldsteinu, bivšem veleposlaniku u Parizu. U Uredu predsjednika negiraju da je ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu predložen Zmajlović, a na Ostojiću i Goldsteinu se, kažu, neće inzistirati. Na Pantovčaku su, inače, posebno začuđeni odbijanjem Goldsteina, budući da je Plenković njega 2017. pozvao u Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, premijeru vrlo važno tijelo koje se bavilo simbolima iz hrvatske prošlosti koji izazivaju podjele u društvu.