Neozbiljan potez

Javna rasprava usred ljeta: Učitelji protiv uvođenja novih pravila ocjenjivanja

Ingrid Šestan Kučić

Administrativne prepreke umnogome otežavaju posao učiteljima, ističu iz sindikata / Foto Sergej DRECHSLER

Administrativne prepreke umnogome otežavaju posao učiteljima, ističu iz sindikata / Foto Sergej DRECHSLER

Najviše komentara izazvao je prijedlog vezan za vremenik pisane provjere znanja kojim bi se na početku školske godine trebali odrediti točni datumi pisanih provjera znanja učenika, što nastavnici smatraju nemogućim, ali i nepotrebnim



RIJEKA U jeku godišnjih odmora, kada su vrata svih škola zatvorena, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama.


Nije riječ o dokumentu koji se tiče samo učitelja i nastavnika, već i roditelja 465 tisuća hrvatskih školaraca, a otvaranje javne rasprave o tako važnom pravilniku za vrijeme godišnjih odmora nastavnici su ocijenili u najmanju ruku neozbiljnim i neodgovornim.


Najviše komentara nastavnika izazvao je prijedlog vezan za vremenik pisane provjere znanja kojim bi se na početku školske godine trebali odrediti točni datumi pisanih provjera znanja učenika, a od tih bi se datuma moglo odstupiti samo ukoliko to odobri Razredno vijeće i stručne službe.




Sazivanje Razrednog vijeća zbog promjene datuma svakog pisanog testa pojedinačno nastavnici smatraju nemogućim, ali i nepotrebnim, jer kako pojašnjavaju nema smisla pisati vremenik za duži vremenski period iz razloga što se teško može pretpostaviti koliko će vremena učenicima trebati da usvoje neko gradivo, a i tijekom godine se često događaju promjene koje stalno utječu na vremenik.


Slične kritike i sugestije u mjesec dana javne rasprave uputilo je 111 nastavnika, a na činjenicu da je javna rasprava u srpnju i kolovozu u najmanju ruku neodgovoran potez resornog ministarstva upozorava i predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić.


Veća autonomija učitelja


– Iako promjene koje se u pogledu ocjenjivanja predlažu nisu suštinske nego kozmetičke, neodgovorno je javnu raspravu o promjenama provoditi u vrijeme godišnjih odmora ali i »nov« način ocjenjivanja uvoditi naprasno, bez odgovarajuće pripreme provoditelja promjena na terenu. Također, nije prihvatljivo da se Pravilnikom o ocjenjivanju, bez ikakva dogovora sa sindikatima, značajno utječe na učiteljska i nastavnička zaduženja. Prijedlog izmjena Pravilnika o ocjenjivanju očekivano je, unatoč provedbi e-savjetovanja u vrijeme godišnjih odmora učitelja i nastavnika, izazvao poprilično zanimanje. Pristigle primjedbe se, s jedne strane, odnose na predložena rješenja, što se u javnoj raspravi i očekuje. S druge se pak strane primjedbama ukazuje i na neka od postojećih rješenja koja bi, unatoč tome što ih predlagač promjena zadržava, trebalo mijenjati, upozorava Stipić.


Promjena koja će zasigurno izazvati najviše prijepora i nezadovoljstva, dodaje, jest uvođenje nove obveze svim predmetnim učiteljima i nastavnicima. I dok su do sada samo razrednici imali obvezu održavanja informativnih razgovora s roditeljima, sada to postaje obveza i svih predmetnih učitelja.



Kad bi Ministarstvo slušalo glas nastavnika onda bi se u nižim razredima osnovne škole uvelo formativno vrednovanje, jer velik broj učitelja upravo se za takvu vrstu ocjenjivanja založio u javnoj raspravi iako to nije ideja novog Pravilnika. Učitelji upozoravaju da učenici u nižim razredima osnovne škole ne mogu valorizirati svoj rad samo brojčano, njima je potrebno pojasniti svaki napredak jer se često uspoređuju s drugima. Ujedno dodaju da je to naročito vidljivo u odgojnim predmetima te se velik broj nastavnika zalaže za formativno vrednovanje odgojnih predmeta kroz cijelu razrednu nastavu, a jednako tako mišljenja su da se i obrazovni predmeti na isti način trebaju vrednovati u prva dva razreda osnovne škole.



Kako pojedini nastavnici, s tjednim zaduženjem od sat ili dva u razredu, rade s 300 pa i više učenika, jasno je kako će se raditi o zaduženju koje će itekako opteretiti učitelje i nastavnike.


Unatoč tome što se stalno najavljuje veća autonomija učitelja, pojedinim se odredbama novog Pravilnika, dokida njihova samostalnost tako da učitelji više neće biti samostalni ni pri donošenju odluke o ponavljanju pisanih provjera znanja niti pri provođenju dopunske nastave za učenike koji su na testu postigli slab rezultat.


Oni će se, oko oba ova pitanja, ubuduće morati u određenoj mjeri usuglašavati s razrednikom i stručnom službom škole.


Limiti u broju testova


– Ubuduće bi se ocjene iz kratkih provjera znanja, do 15 minuta, mogle upisivati i u rubrike predviđene za ocjene. Ovo rješenje treba pozdraviti jer se njime otvara mogućnost većeg broja ocjena. No, na žalost ostaju na snazi dosadašnji limiti u pogledu broja testova. I dalje će učenik moći pisati samo jedan test dnevno i najviše četiri testa tjedno. Ovi limiti zadaju veliku glavobolju učiteljima i razlog su nedostatnog broja ocjena. Ne predviđa se nikakva značajnija promjena u pogledu famoznih »vremenika«. Iako se iz različitih razloga, kao što je tematsko planiranje u Školi za život, očekivalo čak i ukidanje »vremenika«, predlagači promjena smatraju da treba zadržati ovu administrativnu prepreku koja umnogome otežava posao učiteljima, navodi Stipić.


Također i dalje se ne žele čuti primjedbe iz zbornica da bi u posljednja dva tjedna nastave trebalo onemogućiti roditeljima dolazak na roditeljske sastanke ili informacije. Zadržano je postojeće rješenje kojim se ovo ograničenje odnosi samo na posljednji tjedan nastave, a kako ističe Stipić u mnogim školama i postojećeg rješenja nitko se ne pridržava.


I dalje ostaje 10-minutno ograničenje u pogledu trajanja usmenog odgovaranja, a to je ograničenje problematično kada se radi o ispitivanju učenika sa slabijim znanjem, ali i učenicima s teškoćama integriranim u redovite razredne odjele.


– Ovo rješenje najbolje ukazuje na opravdanost svih primjedbi koje se odnose na potrebu zasebnih rješenja za razrednu i predmetnu nastavu, za osnovne i srednje škole, za učenike s poteškoćama. U određivanju elemenata ocjenjivanja, valjda kao nekakva protuteža ograničavanja samostalnosti učitelja u pogledu ponavljanja testova i dopunske nastave, ubuduće će učitelji i nastavnici biti neovisni u odnosu na stručne aktive, zaključuje Stipić.