Onog trenutka kad je objavljeno da vladajući HDZ želi vezani dogovor oko Vrhovnog i Ustavnog suda, te da neće biti prihvaćen prijedlog o kandidatkinji Mirti Matić koji je iznio predsjednik Zoran Milanović, a da se pritom ne uvaže i zahtjevi HDZ-a oko Ustavnog suda, postalo je jasno da će završiti i šutnja predsjednika Milanovića o temama u kojima Vlada i Pantovčak dijele svoje ovlasti, a to je i vanjska politika.

Teško se oteti dojmu da nakon što je HDZ ovog tjedna odbio daljnje sporazumijevanje s oporbom oko teme Vrhovnog suda, mada pregovori još formalno traju, strpljenje predsjednika Milanovića polako dolazi kraju. Stoga se sukob oko ove unutarnje teme odmah preselio i na teren vanjske politike. Jučer je tako nastao spor i oko ovlasti u odlučivanju o Trumpovoj ponudi da se Hrvatska pridruži njegovom Odboru za mir. Predsjednik Milanović pozvao je premijera Andreja Plenkovića na konzultacije o toj temi, a Plenković je poručio da je poziv američkog predsjednika stigao na njegovo osobno ime kao premijera, a ne na ime Milanovića.

Temeljita analiza

Jasno je da će ovo i narednih dana postati predmet daljnjih sporenja, jer kad je riječ o vanjskopolitičkim odlukama, a osobito savezima u koje ulazi Hrvatska, moraju odlučivati i šef države i Sabor. Premijer Plenković nije odbio predsjednika Milanovića informirati o toj ponudi SAD-a i razgovarati, no jednako tako poručio je da je Vlada ta koja vodi proces.

Pomalo je apsurdno da se dva državna lidera u Hrvatskoj svađaju oko teme Odbora za mir, jer je tu Trumpovu ideju već odbio cijeli niz država u EU-u, a očekivano je da će je na kraju vjerojatno odbiti i Hrvatska. Plenković je zadnjih dana biranim riječima govorio o tome, sa stavom da Hrvatska mora proučiti pravno-političke implikacije takve odluke, ali de facto se od prvog trenutka zna da će se Hrvatska ponašati jednako kao i sve druge članice EU-a bliske politici Francuske i Njemačke, dakle izuzevši Mađare i eventualno druge koji cijelo ovo vrijeme ne dijele stavove s najvećim državama EU-a.

Sve je jučer počelo s otvorenim pismom lidera oporbe, SDP-ovog Siniše Hajdaša Dončić koji je od Plenkovića zatražio da se jasno odredi o Trumpovom prijedlogu bez vrdanja, a vrlo brzo nakon toga oglasio se i predsjednik Milanović. On je premijera pozvao na konzultacije, ističući da prije bilo kakve odluke mora postojati usuglašen stav predsjednika Republike i Vlade, u skladu s Ustavom. U priopćenju Ureda predsjednika navodi se kako Vlada dosad nije konzultirala predsjednika niti zatražila njegovo mišljenje o tom vanjskopolitički važnom pitanju, iako je premijer izjavio da Vlada još procjenjuje pravne i druge aspekte prijedloga. Milanović upozorava da je riječ o uspostavi nove međunarodne organizacije te da se odluke takvog značaja ne mogu donositi jednostrano. Milanović to smatra strateškom vanjskopolitičkom temom – ne ulazeći zasad u meritum, nego pozivajući na Ustav i proceduru.

Opširno mu je odgovorio Plenković, ne odbijajući razgovore.

– Mislim da je situacija ovdje malo obrnuta. Poziv Trumpa dobio sam ja u svojstvu predsjednika Vlade. Taj je poziv stigao praktički u ponedjeljak. Jučer je potpisan. Mi smo na razini Vlade zatražili Ministarstvo vanjskih poslova da prouči međunarodnopravne aspekte tog dokumenta. Kad se to sve skupa prouči, informirat ćemo predsjednika i dati mu relevantne informacije i analize pa ćemo u procesu koji slijedi razgovarati. Ovdje je Vlada ta koja vodi taj proces. Moramo surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike, i ovo jest jedno od pitanja oko kojeg se slažem da treba konzultacija, zato nismo ni poduzimali nikakve nagle poteze u smislu da dokument dobijete jedan dan, drugi dan povelju, treći priliku da potpišete, rekao je Plenković.

Konkurencija UN-u

Oštru poruku poslao je i Hajdašu-Dončiću, rekavši kako su u oporbi oni »koji spadaju u ekipu koja želi da Hrvatska kada su velika međunarodna pitanja bude ispod stola«.

– Sad su se Dončić i Milanović našli kao veliki akteri koji će, siguran sam, naći bitnu nišu kako će ovaj Odbor pridonijeti obnovi Ukrajine. A Milanović je valjda jedini europski šef države koji nije bio u Ukrajini, rekao je.

Odbor za mir prvotno je nastao kao ideja Donalda Trumpa za uspostavu mira u Gazi, a sada on taj »board« želi proširiti kao organizaciju koja će globalno razmatrati mogućnosti mira na trusnim svjetskim točkama, pri čemu američkog predsjednika optužuju da želi osnovati paralelni UN. Ukupan broj potvrđenih zemalja prema američkim izvorima doseže najmanje 24 države u ovom trenutku, iako se kompletna lista još objavljuje, a za Hrvatsku je ključno da su poziv Donalda Trumpa već formalno odbile Francuska, Norveška, Švedska, Britanija, Španjolska i Slovenija, dok konačne odluke još nisu donijele Italija, Njemačka, Kanada, pa tako ni Hrvatska. Također, ni Rusija ni Kina još se nisu očitovale, a premijer Plenković rekao je jučer ujutro na sjednici Vlade kako Hrvatska smatra važnim što je dobila pozivnicu u Odbor za mir, no prije donošenja konačne odluke važno je proučiti povelju tog Odbora i utvrditi sve međunarodnopravne, političke i institucionalne aspekte tog prijedloga.

– Inicijativa je primljena k znanju, ali znamo da su mnoge zemlje stavile ogradu na to, rekao je Plenković.