Odluka premijera Zorana Milanovića da zbog huškačke retorike Vojislava Šešelja otkaže sudjelovanje na beogradskom summitu 16 predsjednika vlada država srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Lijom Keqiangom, za Hrvatsku je – loš potez.

Kina je, tvrdi Plevnik, posebno zainteresirana za ulaganja u željezničku infrastrukturu jugoistočne Europe koja je u vrlo lošem stanju budući da se kineski izvoz u Europu uglavnom temelji na toj vrsti prijevoza.

“Hrvatska zbog nedolaska u Beograd neće popraviti svoj profil niti u EU, a vlada bi trebala voditi računa da institucije EU vode ljudi iz konkretnih država Europe koji misle na nacionalne interese zemalja iz kojih dolaze i nije im cilj da možda jednog dana luke Rijeka i Ploče preuzmu dio prometa, na primjer, lukama na Sjevernom moru. Neke transnacionalne kompanije već su svoju robu iz Azije preusmjerile s Rotterdama na grčku luku Pirej koja je od 2010. u najmu kineske kompanije COSCO i ostat će to  do 2045. Visokorazvijene države EU navikle su od sredine devedesetih gledati na zemlje jugoistočne Europe kao na svoje interesno dvorište i ne odgovara im da se promijeni sadašnja struktura trgovine i smjer  profita. Ekonomski, a ne geopolitički razlozi  stoje iza nevoljkosti Bruxellesa da potiče  i poštuje odnose Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe”, dodaje Jasna Plevnik.

Hrvatska je od početka uključena u  politiku „Kina plus 16“  te je do sada podržala 12 mjera iz Varšave i smjernica iz Bukurešta. Na rumunjskom summitu, podsjeća Jasna Plevnik, premijer Kin Li pozvao je Hrvatsku da preuzme vodstvo u razvijanju odnosa Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe u skladu s standardima i pravilima EU. 

“Zaobilaženje skupa u Beogradu ne može se razumjeti kao ponašanje u tom pravcu. Hrvatskoj treba produbljivanje odnosa s ekonomski moćnom Kinom zato što joj može poslužiti  kao poluga za smanjivanje ekonomske krize koja traje duže nego svjetski ratovi. Procesi umrežavanja Kine i „regije 16“ u područje izgradnje nove prometne infrastrukture i povezivanja postojećih luka, cesta i željeznica već su počeli i ako Hrvatska ostane pasivna kao do sada mogla bi biti zaobiđena”, upozorava Jasna Plevnik, navodeći Mađarsku i Srbiju kao primjer zemalja koje su već opredmetile aktivan odnos s Kinom.

“Milanovićeva vanjska politika dosad nije bila nimalo dinamična, niti je dosad sklopila nijedan veliki ekonomski sporazum na međunarodnoj razini. To je još jedan od razloga da premijer Milanović ipak ode u Beograd”, zaključuje potpredsjednica Geoekonomskog foruma.