ZAGREB – Povećanje predmeta za 8,6 posto (ukupno 5.052), izbijanje diskriminacije na prvo mjesto po pritužbama (317) i veliko povećanje broja pritužbi na korpus braniteljskih prava (s 41 na 70, za 70 posto) temeljni su brojčani pokazatelji Izvješća o radu pučke pravobraniteljice za 2018. godinu. Neefikasna država i uprava na svim razinama, pogoršanje društvene atmosfere kada je riječ o ljudskim pravima, polarizacija društva koja se negativno reflektira i na ljudska prava, uz pokoje poboljšanje osnovni su zaključci koji proizlaze iz izvješća. U pozitivni saldo može se ubrojati to što raste provedba preporuka po izvješću. Ta je provedba 2015. bila na tek 29 posto, a 2017. N a 65 posto.

Pravosuđe je i dalje jedan od ključnih problema koji se reflektira i na diskriminaciju. Građani se pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović pritužuju zbog „podložnosti sudaca koruptivnim utjecajima, ističu njihovu nedovoljnu neovisnost te navode da postoji sprega izvršne vlasti i pravosudnih tijela“. Građani se žale i zato što se ne uvažavaju dokaze koje su priložili sudu, a smatraju i da im se jamči pravičnost suđenja. Tome treba pridodati i neujednačenost sudskih odluka zbog čega ih viši sudovi često ukidaju što dovodi i do dugotrajnosti postupaka. Osim prema sudovima građani su podozrivi i prema DORH-u, a uz ostalo, zamjeraju i neprimjerenu komunikaciju s podnositeljima prijava i nemogućnost dobivanja informacija o statusu predmeta.

Nacionalne manjine i dalje se susreću s brojnim problemima. Od ulaska u EU pojavili su se zahtjevi za smanjenjem njihovih prva, a prošlu godinu u tom je smislu obilježila referendumska inicijativa koja je tražila smanjenje broja zastupnika manjina u Saboru i ograničenje onoga o čemu kao zastupnici imaju pravo odlučivati. I dalje se smanjuje udio pripadnika manjina zaposlenih u državnoj upravi i pravosuđu i iznosi 3,24 posto iako je manjina u stanovništvu 7,67 posto. To je posebno izraženo u slučaju romske nacionalne manjine koja u tim tijelima ima samo devet zaposlenih.

U godini u kojoj je stupio na snagu novi Zakon o hrvatskim braniteljima zabilježen je skokovit broj pritužbi zbog neostvarivanja braniteljskih prava. Postupci priznavanja statusa traju predugo, a brine i to što pojedine općine i gradovi kod dodjela stambenih kredita za izgradnju kuća ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje što im je zakonska obveza. Naveden je slučaj branitelja iz Sv. Filipa i Jakova koji je zahtjev podnio prije 15 godina, građevinsko zemljište još mu nije dodijeljeno, a od 2004. plaća kredit za izgradnju kuće