Komisija podsjeća da se Vlada prije dvije godine obvezala na uvođenje poreza na nekretnine, te navodi kako je taj plan »ostavljen po strani«. EK navodi i da su poduzeti neki koraci na poboljšanju proračunskog planiranja i jačanja kotrole troškova, no kasni se s jačanjem fiskalnog okvira
ZAGREB Visok javni dug, još uvijek visoka nezaposlenost iako tržište rada pokazuje pozitivne pomake, slabo upravljanje, izazovi su s kojima će se suočiti nova hrvatska vlada, a početni ekonomski oporavak pruža priliku za ubrzanje reformskog ritma. Poručila je to Europska komisija u svojem trećem izvještaju o ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj.
»Nova vlada bit će suočena s velikim političkim izazovima, od visokog javnog i inozemnog duga do visoke nezaposlenosti i slabog upravljanja. Puno pripremnog rada na potrebnim strukturnim reformama i fiskalnoj prilagodbi je napravljeno, ali vlasti trebaju potvrditi i ubrzati provedbu reformskog programa«, stoji u izvješću Komisije u kojem nema nekih iznenađenja.
Odluke na čekanju
Kako je dokument pripreman u vrijeme predizborne kapanje i postizbornih pregovora, Komisija je naznačila i kako su neke planirane reforme u pripremnoj fazi, a neke političke odluke su stavljene na čekanje upravo zbog izbora.
U izvješću se ponovo navodi kako je nakon šest recesijskih godina hrvatska ekonomija lani ponovo počela rasti. Realan gospodarski rast u prva tri kvartala prošle godine rastao je više no što se očekivalo, zaustavilo se smanjenje domaće potrošnje, a izvoz i dalje pokazuje zdrav rast. Gospodarski rast na rizini 2015. godine očekuje se iznad jedan posto što će biti prvi pozitivan rast od 2008. godine. No, realno je to još uvijek manje za 11 posto nego 2008. godine.
Komisija navodi da je rastući dug opće države izvor zabrinutosti. Prema jesenskim prognozama EK-a javni dug će na razini prošle godine dosegnuti 89,2 posto, a do 2017. dosegnut će 92,9 posto BDP-a. Proračunski defict kako se očekuje past će na 4,9 posto, no i dalje će vjerojatno biti najviši u Europi. Komisija navodi i kako su poduzeti neki koraci na poboljšanju proračunskog planiranja i jačanja kotrole troškova, no kasni se s jačanjem fiskalnog okvira. Ponovo se podsjeća na Vladinu najavu uvođenja poreza na nekretnine od prije dvije godine i navodi kako je taj plan »ostavljen po strani«. Komisija navodi kako se neke mjere štednje provode, ali sporo. Posebno se to odnosi na zdravstvo i racionalizaciju državnih agencija. Vladu se upozorava i kako nisu poduzete mjere za jačanje upravljanja javnim dugom.
Nezaposlenost
