Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Sindikalna platforma kamen u cipeli Vlade
povezane vijesti
Pred nama bi moglo biti vruće sindikalno proljeće, ako Vlada ne promijeni tvrdu retoriku i ne otvori dijalog sa sindikatima državnih i javnih službi.
Najavljuju to iz 12 sindikata javnih i državnih službi koji su odnedavno počeli istupati zajedno, a takvo se okrupnjavanje na sindikalnoj sceni dogodilo jer su dva reprezentativna sindikata državnih službi s 20-ak tisuća članova, s Vladom sklopila sporazum o plaćama koji se odnosi na više od 60.000 zaposlenih u državnom i javnom sektoru, od obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi do porezne uprave, pravosuđa i ministarstava.
Očekuju odgovor
Takvo ugovaranje prava ostalim je sindikatima neprihvatljivo.
Deset od 12 sindikata koji su premijeru Plenkoviću i Vladi uputili otvoreno pismo s pozivom na socijalni dijalog, provelo je anketu među članstvom i u dva dana prikupilo 33.000 potpisa nezadovoljnih radnika.
Ti potpisi, kažu sindikalci, potvrđuju nezadovoljstvo zaposlenih njihovim zastupanjem u državnim službama, ishodom pregovora o osnovici i materijalnim pravima te rušenjem životnog standarda i cijene rada u javnim i državnim službama.
Zato traže hitno otvaranje rasprave o izmjenama Zakona o reprezentativnosti koje bi spriječile daljnju marginalizaciju dijela sindikata i njihovih članova, hitno otvaranje pregovora za sklapanje granskih kolektivnih ugovora i implementaciju Sporazuma s obrazovnim sindikatima, povećanja osnovice i materijalnih prava, reviziju Uredbe o koeficijentima i stvarnu posvećenost Vlade socijalnom dijalogu.
– Očekujemo da nam se u najmanju ruku odgovori, jer je nažalost postalo uobičajeno da se na pisma ministrima ili premijeru ne odgovara. Ipak se radi o velikom broju sindikata, koji možda nisu reprezentativni, ali su jedini u području kao što je, na primjer, pravosuđe.
Sindikat policije je treći po veličini, a Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika itekako je utjecajan sindikat koji ima gotovo 7.000 članova u ministarstvima i uredima državne uprave, nabraja Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.
Bilo bi normalno, dodaje, da ih se sasluša i čuje njihova očekivanja, no ako to ne bude tako, 12 sindikata državnih i javnih službi razmišlja i o sindikalnim akcijama, od prosvjeda pa do štrajka.
Svašta se tu valja
To su sindikati s više od 60.000 članova, tu se može svašta »iza brda valjati«, upozorava šef Preporoda. Ako ne uspiju uspostaviti dijalog s Vladom, pokazat će svoje nezadovoljstvo.
– Ima različitih načina za iskazivanje tog nezadovoljstva, a dovoljno smo širok format i imamo dovoljno jaku pozadinu da možemo biti vrlo nezgodan kamen u cipeli svakom premijeru i vladi, poručuje Stipić.
– Platformu treba promatrati kao početak. Mi nudimo ruku, spremni smo za dijalog, ali ako se na nas ne bude zarezivalo moramo biti vjerodostojni, ne sumnjam da ćemo to i biti, dodaje.
Ako se Vlada ogluši o sindikalni apel za pregovorima, mogla bi se suočiti i novim štrajkom. Jedan od zahtjeva sindikata je, naime, hitno otvaranje pregovora o granskim kolektivnim ugovorima, a oni su »sklisko tlo« gdje postoji pravna osnova za štrajk.
– Želim vjerovati da će se barem nešto od toga riješiti u pozitivnom smjeru, zaključuje Stipić.
Novog ministra dočekalo puno problemaIpak, sindikalci poručuju kako primarno žele razgovor i rješenja koja će biti predmet dogovora, a ne iznude sindikalnim akcijama. Od novog ministra rada, Alena Ružića, nemaju posebna očekivanja jer je, kažu, došao na sredini mandata, a dočekalo ga je jako puno problema. – Nije lako doći u ministarstvo koje je samo po sebi složeno, a onda još opterećeno takvom ostavštinom kakvu je novom ministru ostavio Marin Piletić. To je vrlo problematična ostavština: osim koeficijenata koji i dalje nisu riješeni, trenutno se vodi 30-tak sudskih sporova zbog mišljenja tog ministarstva da prosvjed nije sindikalna aktivnost, a dio je sporova riješen u korist radnika. To su pilot-tužbe, puno je radnika tada uskraćeno za svoja prava, podsjeća Stipić na slučaj iz svibnja prošle godine, kada je Ministarstvo rada procijenilo da se prosvjed ne može smatrati sindikalnom aktivnošću pa su mnogi prosvjetari u zadnji čas od njega odustali. |