ZAGREB  Već nekoliko mjeseci od kraja godine, kad  je broj blokiranih građana premašio 322 tisuće njegov se rast usporio, ali iznos duga raste svaki mjesec barem za pola milijarde kuna. Tako je u odnosu na kraj prošle godine  broj dužnika krajem svibnja, odnosno u pet mjeseci,  povećan za »samo« 204, dok je iznos njihovog ukupnog duga narastao za čak 2,24 milijarde kuna. 

Površnom računicom značilo bi to da je svaki novi dužnik sa sobom donio i više od 109 milijuna kuna vrijednu blokadu. No, nije tako, iako ovisno od mjeseca do mjeseca u blokadi se nađe i pokoji kapitalac s milijunskim dugom, ali ti su slučajevi ipak rijetkost.

 Tajnu puno bržeg rasta  ukupnog iznosa blokade zbog neplaćenih računa, od rasta broja dužnika, odnosno građana kojima su računi blokirani pojasnili su nam  u svom odgovoru iz Fine. Objašnjavaju da dug građana raste neovisno o broju blokiranih  radi toga što se kod određenog broja građana povećava iznos duga zbog novih ovrha koje vjerovnici podnose, a koje nije moguće provesti jer je građanin već blokiran i na njegovom računu ili računima nema sredstava za njihovo provođenje.

– U pravilu svaka blokada započinje jednom ovrhom, a kroz tjedne i mjesece, ako na računu građanina ne bude priljeva za njihovu naplatu, taj se dug akumulira i povećava zbog podnošenja novih ovrha od strane istog ili drugih vjerovnika što u konačnici rezultira povećanjem duga. Osim toga, i dug građana koji su netom došli u stanje blokade također generira porast iznosa duga u rijetkim slučajevima i za više milijuna kuna, ako na toliko glasi ta ovrha zbog koje je građanin blokiran, stoji u Fininom odgovoru.

U ukupno 33,3 milijarde kuna na koliko su krajem svibnja  bili blokirani računi 322.702 građanina  nisu uračunate kamate, niti troškovi postupka ovrhe, koji će na kraju također pasti na leđa blokiranih građana.

Tajna sve  većeg rasta duga,  uz sporiji rast dužnika dijelom leži i u tome što  padaju iznosi koji su prisilno naplaćeni kroz ovrhu.  Na taj je način u prvih pet mjeseci ove godine prisilno naplaćeno 3,5 milijardi kuna duga, dok je lani u isto vrijeme naplata bila 6,9 milijardi kuna.

Dvostruko manja naplata posljedica je između ostaloga i činjenice da je izmjenama Ovršnog zakona u prošloj godini država postavila dodatna ograničenja za naplatu, jer je određena primanja građana, poput naknade za prijevoz, dnevnica, troškova za službena putovanja, darova za djecu i naknade za novorođenčad izuzela od naknade.