Zabrana rada nedjeljom ugrozila je poslovanje malih obiteljskih trgovačkih obrta / Foto Arhiva NL
Ministarstvo gospodarstva za drugo tromjesečje 2026. najavilo je izmjene i dopune Zakona o obrtu koji bi obuhvatio obiteljske obrte u maloprodaji, na koje se više ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena propisana Zakonom o trgovini
povezane vijesti
Izmjene i dopune Zakona o obrtu, koje bi se trebale donijeti u drugom tromjesečju 2026. godine, mogle bi donijeti jednu od najznačajnijih promjena od uvođenja zabrane rada nedjeljom – iznimku za obiteljske obrte u maloprodaji, na koje se više ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena propisana Zakonom o trgovini. U svom obrazloženju koje je Ministarstvo gospodarstva objavilo u okviru plana zakonodavnih aktivnosti upućenog u javno savjetovanje, navodi se da se na obiteljski obrt koji obavlja djelatnost prodavaonice i druge oblike trgovine na malo više ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena i zabrana rada na temelju posebnog propisa, odnosno Zakona o trgovini. To znači da bi obiteljske trgovine mogle raditi i nedjeljom.
Gašenje obrta
Ovaj prijedlog pozdravila je Hrvatska obrtnička komora čiji je predsjednik Dalibor Kratohvil na naš upit odgovorio da podržava najavu Ministarstva gospodarstva da će se obrtnicima omogućiti rad nedjeljom.
– Dugo se zalažemo za ukidanje ograničenja rada nedjeljom i argumentiramo koliko je ono štetno za male obrtnike trgovce. Zahvaljujemo nadležnom Ministarstvu gospodarstva što ima sluha za one najugroženije te što uvažava probleme i stav nas obrtnika. Naime, treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca i primjerice trgovačkih lanaca, oni se ne mogu tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su bili upravo oni te ih se stavlja u još neravnopravniji položaj. Male trgovine su »prva pomoć« građanima, često i jedini opskrbni punktovi građanima na pojedinim područjima te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. Ova odredba će uvelike olakšati nastavak njihovog poslovanja, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Dalibor Kratohvil / Foto Igor Kralj/PIXSELL
Iz Hrvatske obrtničke komore navode i da su Sektor trgovine, a osobito mali trgovci, pogođeni ograničenjem rada nedjeljom i ograničenjem cijena, a svaki udar na njih otežava već ugroženo poslovanje. Zato je Obrtnička komora u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku, odnosno poduzetniku, omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojima djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu.
– Poslujući tako, obrtnik kao samozaposlena osoba i poduzetnik te članovi obitelji preuzimaju na sebe obavljanje djelatnosti nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika. Naglasak je stavljen i na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovno i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta; na nedjelje i blagdane, ističe Dalibor Kratohvil, te dodaje kako je jedna od posljedica zabrane rada nedjeljom i činjenica da je u Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo aktivno 8.894 obrta, odnosno 100 manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Dobitak za kvartovske dućane
Ako prijedlog ostane u ovakvom obliku, najveći dobitnici mogli bi biti mali obiteljski dućani u kvartovima i manjim mjestima te obrti u turističkim područjima gdje je potrošnja vikendom najjača. Nedjelja je u takvim sredinama često dan najveće potražnje. S druge strane, najveći rizik leži u detaljima koji će tek doći kroz nacrt zakona jer se još treba pojasniti kako će se točno dokazivati status obiteljskog obrta, hoće li postojati ograničenja vezana uz broj zaposlenih ili veličinu poslovanja, te kako spriječiti da se institut koristi kao zaobilazni put za šire lance ili veće trgovce. |
Ta je brojka indikativna jer broj obrtnika u Hrvatskoj posljednjih godina konstantno raste pa je tako prema posljednjim podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva iz prosinca 2025. u Hrvatskoj bilo 133.640 obrta, što je u odnosu na prosinac 2024. godine rast od 10.578 obrta, odnosno 8,6 posto, a u odnosu na prosinac 2020. godine, rast od čak 42.672 obrta, odnosno 46,9 posto.
Na obali lakše
No, prijedlogom promjene Zakona o obrtu ostaje otvoreno pitanje na koji će način zakon precizno definirati obiteljski obrt u kontekstu rada nedjeljom, odnosno hoće li se izuzeće odnositi isključivo na situacije u kojima u prodavaonici nedjeljom rade samo članovi obitelji. Na to je upozorio i predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić koji kaže kako mu je drago što je Ministarstvo gospodarstva prihvatilo prijedloge i inicijative obrtnika, ali i napominje kako još uvijek ima nekih nepoznanica oko samog prijedloga zakonskih promjena.
Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić / Foto M. MIJOŠEK
– Glavno je pitanje same definicije obiteljskog obrta. Znači li to da će nedjeljom raditi samo one trgovine u kojima su zaposleni supružnici i djeca, a neće moći oni koji primjerice imaju i samo jednog zaposlenog koji nije član obitelji. To je sve upitno i zato treba pričekati konačni prijedlog zakona. U svakom slučaju ovo je korak u dobrom smjeru, ali i još jedan pokazatelj da su obrtnici trgovci diskriminirani, pogotovo kada su u pitanju turistička središta, ističe Robert Momić te navodi primjer obiteljske suvenirnice u nekom turističkom središtu kojoj nije dozvoljen rad nedjeljom, dok je suvenirnici koja je otvorena u sklopu nekog hotelskog kompleksa rad nedjeljom dozvoljen.
– Situacija u Istri, ali i na Kvarneru i Dalmaciji, je takva i da su neki obrti u unutrašnjosti u podređenijoj situaciji u odnosu na one u priobalju jer u unutrašnjosti nema velikih turističkih kompleksa u sklopu kojih trgovine mogu raditi. Teško je reći koliko takvih obrta ima, ali ima ih puno te im treba omogućiti ravnopravnu poziciju na tržištu, kaže Robert Momić i zaključuje da prijedlog Ministarstva gospodarstva svakako treba pozdraviti, ali i da treba vidjeti u kojem će smjeru ići konačan prijedlog kako bi se donijela završna ocjena.
