SDF ne odustaje od zahtjeva za dvopismenim glasačkim listićima

Izbori u Vukovaru – neregularni?

Boris Pavelić

U DIP-u su mi lani rekli da će izbori biti poništeni ne omogući li izborno povjerenstvo dvopismene listiće u Kistanjama, tvrdi Kistanjac Božo Šuša. Najjača srpska politička stranka, SDSS, nije podržala zahtjev SDF-a



Srpski demokratski forum (SDF) tražit će poništenje predstojećih izvanrednih izbora u Vukovaru budu li glasački listići samo na latinici. Najavio je to u petak za naš list predsjednik SDF-a Veljko Džakula. »Ljudi moraju shvatiti da je riječ o zakonskoj odredbi koja se mora provoditi, neovisno o tome sviđa li se ona kome ili ne. Nitko ne može odlučivati hoće li se zakon provoditi ili neće. Ako i ovo manjinsko pravo bude osporeno, što će onda uopće biti provedeno? Pa dvadeset godina je prošlo od rata. I zato, ako glasački listići budu samo na latinici, tražit ćemo poništavanje izbora«, kazao je Džakula za naš list. 


Na prošlim lokalnim izborima 19. svibnja 2013, glasački listići bili su na latinici i ćirilici u osam većinski srpskih općina: Biskupija, Ervenik, Plaški, Vojnić, Vrginmost, Kistanje, Dvor na Uni i Krnjak. Ondje su birači srpske nacionalnosti od lokalnih izbornih povjerenstava zatražili da listići budu i na latinici i na ćirilici, i to je provedeno. Ni u jednom slučaju nije bilo problema, čak i u općinama u kojima međunacionalna trvenja nisu rijetka, poput nacionalno miješanoga Kistanja. Mještanin toga mjesta Božo Šuša objasnio je za naš list kako je osobno zatražio da glasački listići budu na dva pisma, što je provedeno bez problema. »Zvao sam i Državno izborno povjerenstvo (DIP), i pitao ih što će se dogoditi ako lokalno izborno povjerenstvo odbije tiskati dvopismene listiće. Odgovorili su mi kako se u tom slučaju mogu žaliti, te da će izbori sigurno biti poništeni«, izjavio je Šuša za naš list. 



DIP, koji inače slovi kao tijelo koje brzo i uredno odgovara na pitanja novinara, naglo je zašutio kada smo 3. lipnja zatražili da objasne zašto su na prošlogodišnjim lokalnim izborima glasački listići mogli biti na latinici i ćirilici, a ove godine ne mogu. Naš je list četiri dana pokušavao dobiti odgovor na to pitanje, ali ne samo da to nismo uspjeli, nego u DIP-u nismo dobili čak ni potvrdu jesu li dobili naša pitanja. Zato možemo samo objaviti naše pitanje: »DIP je u ponedjeljak, 2. lipnja, odbio zahtjev SDF-a da glasački listići u Vukovaru 15. lipnja budu na latinici i ćirilici. DIP se pritom pozvao na rješenje Ustavnog suda od 4. travnja 2013, u kojem stoji da se manjinsko zakonodavstvo ne odnosi na glasačke listiće. Međutim, sam je DIP, u odgovoru SDF-u od 22. ožujka 2013, ustvrdio ovako: »U odnosu na glasačke listiće, za čiji su sadržaj nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sadržavati, osim hrvatskog jezika i latiničnog pisma, i neki drugi jezik i ćirilično ili neko drugo pismo, ako su ispunjene naprijed navedene pretpostavke propisane Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.« Prema navodima SDF-a, na lokalnim izborima 19. svibnja 2013, u osam većinski srpskih općina, glasački listići bili su na latinici i ćirilići. Ako je sve to točno, molim objašnjenje zašto je DIP u slučaju ovogodišnjih izbora u Vukovaru odustao od vlastitih stavova i prakse, kakvu je prakticirao i nakon rješenja Ustavnog suda od 4. travnja 2013?«.





   Međutim, godinu kasnije, nešto se promijenilo – a da nije jasno što. Početkom proteklog tjedna, DIP je odbio zahtjev SDF-a za dvopismenim glasačkim listićima u Vukovaru. DIP se pritom pozvao na stav Ustavnoga suda, koji je 4. travnja prošle godine protumačio kako se glasački listići ne mogu smatrati javnim ispravama ili službenim obrascima u smislu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.    

Mišljenje Ustavnoga suda


Takvom stavu Ustavnoga suda može se uputiti mnogo zamjerki. Evo kako glasi članak 9. spomenutog zakona: »Općine, gradovi i županije u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, osigurat će pravo građanima da im se dvojezično ili višejezično: 1. izdaju javne isprave, 2. tiskaju obrasci koji se koriste u službene svrhe.« Što bi bili glasački listići, ako ne »obrasci koji se koriste u službene svrhe«? Povrh toga, spomenuto mišljenje Ustavnoga suda doneseno je 4. travnja, a sam je DIP mjesec i pol nakon toga dopustio dvopismene glasačke listiće u osam općina. Ako, dakle, DIP nije tada smatrao da mišljenje Ustavnoga suda priječi provedbu manjinskoga prava, zašto smatra sada? 


Politički analitičar Davor Gjenero smatra kako je iznimno važno ostvarivati »supstancijalna manjinska prava, ona o pravu na korištenje jezika i pisma«. »Pripadnici manjine moraju imati pravo s javnim vlastima komunicirati na svom jeziku i pismu. Kao što to mogu Talijani u Istri, tako se ni u Vukovaru ne smije događati da vlasti nekoga upute na službeni prijevod donese li podnesak na srpskom i ćirilici«, tvrdi Gjenero. Izborni proces, dodaje, »proces je komunikacije između građana i političke klase«. Zato se manjini, sukladno zakonu, mora omogućiti da tu komunikaciju obavlja na svojem jeziku i pismu. »Riječ je tu o poruci integracije u zajednicu, o poruci pripadništva toj zajednici, ali i o pukom razumijevanju«, kaže Gjenero. Pritom naglašava kako su dvopismeni listići pravo zbog kojega »većina ne gubi apsolutno ništa«. »Ne vidim kako ostvarivanje manjinskoga prava može značiti ograničavanje bilo kojeg prava većine«, kaže analitičar.    

   


Dnevnopolitička strana


Problem dvopismenosti vukovarskih glasačkih listića ima i dnevnopolitičku stranu. Najjača srpska politička stranka, Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), nije podržala zahtjev SDF-a. »Nećemo se izjašnjavati o tome. Za ozbiljnije pripreme nema više vremena, a i takav bi zahtjev samo koristio desnim strankama, koje su ćirilicu pretvorile u sredstvo političke kontaminacije. Takvim bismo zahtjevom pogodovali kampanji desnih stranaka, a ne bi pomogli ostvarenju prava Srba u skladu s manjinskim zakonodavstvom. Stoga se postavlja pitanje, koja je prava svrha inicijative SDF-a«, kazao je za naš list potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. Činjenica je da SDSS ni na prošlim vukovarskim lokalnim izborima nije tražio dvopismene listiće, a Gjenero napominje kako problema sada ne bi ni bilo da su to učinili na vrijeme. S taktičkog stajališta, logika SDSS-a je razumljiva: strahuju da bi dvopismeni glasački listići razljutili hrvatsku desnicu, pa bi oni izgubili glasove, a i dodatno bi se pogoršala atmosfera u gradu. Postoje i spekulacije kako SDSS računa čak i s mogućom postizbornom koalicijom s HDZ-om, pa ne želi zaoštravati predizborne odnose. 


No ima i drukčijih mišljenja: Veljko Džakula tvrdi da »Milorad Pupovac nema mandat da se uime Srba odrekne njihovog zakonskog prava«. »Sada je ili-ili«, kaže. »I Milanović se uplašio vukovarskog stožera, pa ni on ne podržava ovaj zahtjev. Ali zapravo bi im bilo mudrije da dopuste dvopismene listiće, jer bi desni glasači vjerojatno bojkotirali izbore ili poderali listiće, i tako izgubili izbore. To bi ih opametilo, pa bi počeli prihvaćati ono što Srbima pripada po zakonu. Ovo je zapravo dobra prilika da društvo i javnost jedno zakonsko pravo prihvate kao normalno«, kaže Džakula.