ZAGREB – Predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić ovih će dana predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću poslati odgovor na njegovo odbijanje da u dnevni red uvrsti prijedlog za izbor Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda. Ali, ono što Jandroković traži je da mu predsjednik Zoran Milanović dostavi ime kandidata koji je prošao javni poziv. U petak je većina zastupnika odobrila potez predsjednika Sabora i on neće promijeniti svoj stav, koji zastupa i premijer Andrej Plenković.

U parlamentu, dakle, sigurno neće biti razmatran Milanovićev prijedlog koji ne bi bio u skladu s procedurom izbora predsjednika Vrhovnog suda što je propisuju izmjene Zakona o sudovima iz 2018. Naročito stoga što se očekuje da Ustavni sud sutra odluči da taj Zakon na ustavan način ograničava predsjednika Republike i da on ne može predložiti osobu koja prethodno nije sudjelovala u javnom pozivu.

Kako je Zlata Đurđević nagovijestila da je, u ovisnosti o odluci Ustavnog suda, spremna prijaviti se na novi javni poziv što bi ga raspisalo Državno sudbeno vijeće, trenutačno je prepreka tome jedino poništenje starog, za što u Zakonu o sudovima, pak, nije definiran postupak. U DSV-u čekaju obavijest da mogu ponoviti javni poziv, a Milanović je više puta rekao da on s njima neće komunicirati. No, u slučaju drugog javnog poziva, predsjednik Republike opet bi Saboru morao slati kandidaturu Zlate Đurđević, čime bi implicitno priznao zakonsku proceduru koju sada osporava. Samim tim postavlja se pitanje zašto onda Milanović, kad je već doveden u tu situaciju, ne bi i inicirao ponavljanje javnog poziva i tako ubrzao cijeli proces.

Pogotovo ako bi izbor Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, s obzirom na sve što se sada događa, predstavljao njegovu veliku pobjedu. U prošlosti se prijedloge predsjednika Republike rutinski izglasavalo u Saboru, ali kandidatkinja Pantovčaka ovaj je put naišla na ozbiljan otpor i zato bi se dolazak Zlate Đurđević na čelo Vrhovnog suda nesumnjivo u javnosti tumačio kao značajan Milanovićev politički uspjeh.

Nametanje silom

Do toga je, međutim, još dugačak put. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je u subotu u intervjuu za HTV da se »silom pokušalo nametnuti određenog kandidata«. Iz tih se riječi nikako ne može iščitati namjera HDZ-a da podrže Zlatu Đurđević, ako je Milanović predloži poštujući sve propise na kojima oni inzistiraju. Tjednima se već Plenković i HDZ-ovi dužnosnici izbjegavaju izjasniti o Zlati Đurđević i opravdavaju se pritom da ona nije formalna kandidatkinja. Mogao je predsjednik HDZ-a kazati da bi Zlata Đurđević, koju je on nominirao kao rezervnu kandidatkinju za hrvatskog člana Europskog suda za ljudska prava, bila sjajno rješenje i da jedva čeka da je podrži, čim se za to ispune svi potrebni preduvjeti.

Ali, nitko iz HDZ-a nije to dosad rekao. Moglo bi se stoga shvatiti da oni sa Zlatom Đurđević imaju problem koji ipak nadilazi one proceduralne naravi. Kad bi ona u potpunosti odgovarala HDZ-u, vjerojatno ne bi tvrdili da je se pokušava nametnuti silom. Rezerve Plenkovića i HDZ-a u odnosu na predstojnicu Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta zapravo ne iznenađuju, posebno u svjetlu činjenice da se sredinom svibnja održavaju lokalni izbori. Među strankama desnijim od HDZ-a, naime, raste neraspoloženje prema Zlati Đurđević. Malenica je u spomenutom razgovoru Milanovića nazvao »pravim šefom oporbe«, ali u petak ona nipošto nije bila jedinstvena. Suverenisti su glasovali zajedno s HDZ-om, a zastupnici Domovinskog pokreta i Mosta bili su suzdržani. Zlata Đurđević ne može računati na podršku opozicijske desnice. Nju mogu izabrati jedino SDP i HDZ, uz asistenciju ostalih koji se žele pridružiti.

Napadi zdesna

U takvim je okolnostima Plenkoviću jako nezgodno prije lokalnih izbora pristati da Zlata Đurđević bude predsjednica Vrhovnog suda. Napadali bi ga zbog toga zdesna da nije dobar domoljub, da mu ne smeta da se zaštitnica udbaša Josipa Perkovića i Zdravka Mustača uspne tako visoko u sudačkoj hijerarhiji i da se HDZ, uvijek kad je posrijedi nešto politički jako osjetljivo, na kraju dogovori sa SDP-om. Možda bi takva retorika imala nekakvog utjecaja na dio birača.

Zato se može pretpostaviti da će Plenković htjeti šutjeti o Zlati Đurđević dok ne prođu lokalni izbori, pa makar i u iduća dva mjeseca u Sabor došla njezina ispravna kandidatura. Ne bi HDZ tako ništa prekršio, mandat aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi ionako traje do 14. srpnja i Jandroković ne mora žuriti. Mogao bi, znači, Plenković, kad bi i Zlata Đurđević, recimo početkom svibnja, postala kandidatkinja u skladu sa svim pravilima, odgoditi javno očitovanje o njoj sve dok se o tome ne otvori rasprava u Saboru, negdje krajem lipnja ili u prvom tjednu srpnja.

Pa ni tada mu uopće ne bi bilo lako stati uz Zlatu Đurđević i dopustiti Milanovićevu pobjedu u izboru predsjednika Vrhovnog suda. Nije ovo nimalo zahvalna pozicija za predsjednika HDZ-a. Za Plenkovića bi još najbolja opcija bila kad bi Zlata Đurđević u jednom trenutku zaključila da joj sve ovo skupa ne treba, da ne želi biti predmet žestokih višemjesečnih političkih sukoba i odustala od kandidature za predsjednicu Vrhovnog suda.

Premda ni to nije idealan scenarij za HDZ jer u javnosti prevladava stajalište da bi ona bila odličan izbor. Osim toga, mogao bi predsjednik Republike, ako bi se Zlata Đurđević povukla, predložiti nekog tko bi za HDZ bio jednak izazov. Kako bilo, intrigantan izbor predsjednika Vrhovnog suda nije blizu raspleta i pred nama je još puno zanimljivih dana.