Slijepa ulica

Izbor predsjednika Vrhovnog suda i dalje u blokadi. Sve je izglednije da će doći i do – trećeg javnog poziva

Dražen Ciglenečki

Foto Luka Stanzl PIXSELL

Foto Luka Stanzl PIXSELL

Do jučer se na poziv što ga je prije mjesec dana raspisao DSV javilo pet osoba, Zlata Đurđević, Lana Petö Kujundžić, Šime Savić, Boris Vuković i Snježana Rizvan. Predsjednik Zoran Milanović Saboru će predložiti Zlatu Đurđević



ZAGREB – Državno sudbeno vijeće će, izjavio je jučer za N1 televiziju predsjednik tog tijela Darko Milković, u srijedu ili četvrtak poslati Uredu predsjednika sve prijave na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda. S Pantovčaka će potom, rekli su nam, odmah tu dokumentaciju proslijediti predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, kako bi mišljenje o prijavljenima mogao dati Odbor za pravosuđe, kao i Vrhovnom sudu, budući da se očitovati treba i njihova Opća sjednica.


Do jučer se na poziv što ga je prije mjesec dana raspisao DSV javilo pet osoba, Zlata Đurđević, Lana Petö Kujundžić, Šime Savić, Boris Vuković i Snježana Rizvan. Možda će poštom stići još nečija prijava. Iz Ureda predsjednika su 9. ožujka Jandrokoviću dostavili samo kandidaturu Zlate Đurđević, a on im je taj dopis vratio smatrajući ga neusklađenim sa Zakonom o sudovima. Razlog je bila činjenica da profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta nije prethodno sudjelovala u javnom pozivu, a i zato što Milanović nije zatražio mišljenje Odbora za pravosuđe o onima koji to jesu.


Sada je Zlata Đurđević ispunila ovaj zakonski uvjet, ali Jandroković bi sigurno postupio jednako kao prije dva mjeseca kad bi predsjednik Republike opet zatražio mišljenje isključivo o njoj. Ustavni sud je, naime, potvrdio da Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda moraju mišljenje dati o svima koji su se prijavili na javni poziv, neovisno o tome ima li predsjednik Republike možda već svog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.


Zapaljiv materijal




U Uredu predsjednika ističu da će ovaj put u Sabor i Vrhovni sud poslati imena svih koji su se javili na DSV-ov poziv. Moglo bi se, dakle, dogoditi da Odbor za pravosuđe, u kojem većinu imaju HDZ i njegovi koalicijski partneri, izglasa negativno mišljenje o Zlati Đurđević, a pozitivno o nekom od preostalih kandidata. Premijer Andrej Plenković već je u više navrata kazao da Zlata Đurđević ne može biti predsjednica Vrhovnog suda jer je, zaobilaženjem prvog javnog poziva, prekršila zakonsku proceduru. Jedino bi stoga logično bilo da HDZ-ovci u Odboru za pravosuđe, kao i albanska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj koja je dio parlamentarne većine, dignu ruku za negativno mišljenje o Zlati Đurđević. Zasad se ne zna je li netko od drugih prijavljenih po volji HDZ-a. Sve informacije govore da se nitko od njih nije na poziv javio na poticaj HDZ-a, ali moguće je, naravno, da u Odboru za pravosuđe zastupnici te stranke podrže nekog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. No, to mišljenje ne obvezuje Milanovića i on će, kao što je i jučer rekao, Saboru predložiti Zlatu Đurđević. Odbor za pravosuđe vodi SDP-ovac Mišel Jakšić i on će odrediti datum sjednice na kojoj će se očitovati o svim prijavljenim. Jandroković će, pak, odlučiti kada će zastupnici glasovati o Zlati Đurđević, a to bi se tehnički moglo izvesti već tijekom dva tjedna između dva kruga lokalnih izbora, jer za neke od tih dana zakazano je zasjedanje Sabora. Realnije je ipak da Jandroković to politički prilično zapaljivo glasovanje prebaci na razdoblje poslije izbora.


– Očekujem da postupak izbora bude proveden sukladno Ustavu i zakonu te objektivnim kriterijima stručnosti, integriteta i sadržaju programa rada. Vjerujem da je hrvatska politika sazrela da joj se povjeri zadatak izbora sutkinje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer je spremna poštovati ustavne zahtjeve neovisnosti, izvrsnosti i etičnosti, poručila je u svojoj jučerašnjoj izjavi Zlata Đurđević.


Teoretske šanse


Njezine šanse da bude izabrana su, međutim, u sferi teoretskih. Ako i kojim slučajem još neki zastupnik parlamentarne većine krene putem reformistkinje Natalije Martinčević i da svoj glas Zlati Đurđević, HDZ bi »disidente« lako kompenzirao zastupnicima Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista, vjerojatno i Mosta, koji su već ranije najavili da će biti protiv Milanovićeve kandidatkinje.


Predsjednik Republike rekao je jučer da je ona toliko kvalitetna da nikome u Saboru neće biti lako odbiti Zlatu Đurđević, ali ipak je samo riječ o službenom optimizmu kakav se od njega i očekuje. Plenković, čija Vlada ovisi o glasu Natalije Martinčević, još prije je pomirljivo ustvrdio da mu njezina podrška Zlati Đurđević neće predstavljati nikakav problem. Ali, kad bi, zahvaljujući i glasovima više većinskih zastupnika, nekim čudom Zlata Đurđević prošla u Saboru, to bi zaista snažno uzdrmalo vladajuću koaliciju.


Zato je mogućnost da predsjednikova kandidatkinja bude izabrana praktično ipak nepostojeća. To znači da će DSV morati raspisati i treći javni poziv. Milanović je jučer kazao da, ako bi kandidatura Zlate Đurđević propala u Saboru, neće predložiti nikog drugog iz ovog javnog poziva, a upitno je i bi li to uopće bilo zakonito. Mandat aktualnog predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse istječe 15. srpnja i ako mu Sabor do tada ne izabere nasljednika, njegov zamjenik Marin Mrčela obnašao bi dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Šef DSV-a Milković otkrio je jučer da, prema njegovim informacijama, Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema izmjene Zakona o sudovima kojima bi DSV dobio ovlast da, u slučajevima kada ne bi bilo predsjednika Vrhovnog suda, odredi vršitelja dužnosti predsjednika.


Iz resora Ivana Malenice potvrdili su nam da rade na nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sudovima jer je to predviđeno Planom zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu. U okviru toga u Ministarstvu pravosuđa i uprave »razmatraju i eventualnu potrebu izmjena odredbi članka 44a Zakona o sudovima«. Ovim je člankom 2018. propisan postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda.


Plenković uvjetuje razgovore


Raspored političkih snaga u Saboru takav je da je predsjednika Vrhovnog suda matematički moguće izabrati bez zastupnika HDZ-a, ali nije baš vjerojatno da će se to dogoditi. Zato je dogovor Milanovića i Plenkovića gotovo nužan preduvjet uspjeha ovog procesa. Premijer je jučer rekao da je spreman razgovarati s predsjednikom Republike tek kada se za to steknu uvjeti, nije otkrio koji. O kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda Plenković nije želio govoriti, tek je ocijenio da nema krize sudstva jer je »zakon tu jasan«. Milanović ne postavlja nikakve uvjete za sastanak s Plenkovićem, spreman je, izjavio je, s njim razgovarati. Ali inzistira na Zlati Đurđević.


– Koristim ovu priliku da zastupnice i zastupnike zamolim da jako dobro razmisle hoće li odbiti tako kvalificiranu i kvalitetnu osobu. Nešto bolje kao prijedlog nismo imali. Ako je odbiju, svjestan sam razloga, pritisaka, straha i neuroze. Ali, neka zanemare sve priče i izmišljotine, ova je osoba potpuno čista, moralno i intelektualno, dorasla i stručna. Bit ćete ipak protiv nje? Što bi rekao jedan crnogorski pjesnik – ćeraćemo se. Teže će oni objasniti zašto su je odbili nego ja zbog čega sam je predložio. Vjerujem da u ovoj državi ima razuma, svakog ću u facu pitati zašto je protiv nje, izjavio je Milanović u Ogulinu. Mislio je na Matiju Bečkovića i njegovu pjesmu »Ćeraćemo se još«.