ZAGREB – Nakon što je Državno sudbeno vijeće raspisalo još jedan javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, stišao se sukob u vezi s izborom čelnog čovjeka najviše sudske institucije u zemlji. Primirje će biti na snazi i sljedećih dvadesetak dana, koliko je do kraja roka za prijavu svih zainteresiranih, a onda kreće nova runda ovog političko-pravnog spora. S obzirom na to da je drugi po redu javni poziv raspisan 2. travnja i ponovo traje 30 dana, predsjednik Zoran Milanović će 4. ili 5. svibnja na svom stolu imati dokumentaciju s imenima prijavljenih.

To znači da saborski zastupnici o njegovoj kandidatkinji, a on je već objavio da ne odustaje od Zlate Đurđević, gotovo sigurno neće glasovati već do prvog kruga lokalnih izbora. Naime, parlament, prije stanke zbog izborne kampanje, zasjeda do 7. svibnja. Proceduru koju je prethodno potrebno provesti, pribavljanje mišljenja o sudionicima javnog poziva, moglo bi se čak i stisnuti u dan ili dva, ali malo je vjerojatno da će se predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću toliko žuriti.

U HDZ-u, doduše, možda procijene da bi odbijanje Zlate Đurđević u Saboru pozitivno utjecalo na njihove birače, više nego na simpatizere desnih stranaka koje su još glasnije, izravnije protiv Milanovićeve kandidatkinje, kao i na mobilizaciju lijevo-liberalne oporbe koja je podržava. Ali, pitanje je odgovara li izjašnjavanje o Zlati Đurđević uoči lokalnih izbora i pojedinim HDZ-ovim partnerima. U koaliciji koja se formira protiv nje bi, primjerice, SDSS trebao biti zajedno s Domovinskim pokretom i Hrvatskim suverenistima, pa bi i Milorad Pupovac mogao zatražiti da se s tim pričeka.

Bez vremenskog ograničenja

Jednaka argumentacija vrijedi i za razdoblje između dva izborna kruga, tijekom kojeg će Sabor zasjedati šest dana. Ne bi, dakle, bilo iznenađenje kad bi se glasovanje o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda održalo po završetku lokalnih izbora, početkom lipnja. Formalno to ne bi bilo teško izvesti, jer saborski Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda, koji su dužni dati mišljenje o prijavljenima na javni poziv, nemaju nikakav rok u kojem bi to morali učiniti. Tu je važna još jedna stvar, Milanović odnosno Ured predsjednika ne smiju, kao prvi put, mišljenje tražiti isključivo o Zlati Đurđević.

Ustavni sud je u svojoj nedavnoj odluci, kojom nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka o ocjeni ustavnosti spornog članka Zakona o sudovima, izrijekom protumačio da dva spomenuta tijela moraju dati mišljenje o svim prijavljenima. Milanović će se, znači, morati u potpunosti ponašati u skladu s člankom 44.a ili će mu Jandroković papire koji mu stignu opet vratiti na doradu. Naravno, moguće je da se, budući da predsjednik Republike namjerava predložiti Zlatu Đurđević, nitko drugi niti ne prijavi na javni poziv. No, kako prvi javni poziv nije poništen, možda bi Milanović trebao tražiti mišljenje i o Đuri Sessi i Šimi Saviću, koji su se tada prijavili. Savić prijeti ustavnom tužbom u slučaju da to izostane.

Osim toga, neovisno o tome što je Zlata Đurđević, nakon što je najavila sudjelovanje u javnom pozivu, već predodređena za kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda, to možda neće obeshrabriti ostale potencijalne aspirante na tu poziciju. Ako predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta ne skupi u Saboru najmanje 76 glasova, možda bi Milanović onda mogao predložiti nekog drugog od prijavljenih. Ustavni sud nije riješio nedoumicu može li predsjednik Republike, u slučaju da mu prvi kandidat propadne u parlamentu, odabrati osobu iz istog javnog poziva ili DSV mora raspisati novi. Predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković, koji je vodio resor pravosuđa kad je 2018. izmijenjen Zakon o sudovima, smatra da bi Milanović mogao predložiti više kandidata iz jednog javnog poziva.

Teško do dogovora

Međutim, sve je to trenutačno hipotetski, nije nemoguće da predsjedniku Republike ne bi po volji bio nitko osim Zlate Đurđević, ako i bude još prijavljenih. S opcijom trećeg javnog poziva stoga svakako treba računati. A time bi se izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao odgoditi i do jeseni. Ili bi Milanović, za što ima uporište u Ustavu, mogao sazvati izvanrednu sjednicu Sabora u vrijeme ljetne stanke između 15. srpnja i 15. rujna. Treći javni poziv bi se moglo nekako odraditi do sredine srpnja, pa makar se ponovo svima za prijavu dalo 30 dana. Ali, ako kandidatura Zlate Đurđević ne uspije, neće ni Milanović imati razloga za žurbu.

Ništa ne bi dobio brzim slanjem u Sabor novog kandidata koji bi okončao kao njegova prethodnica, štoviše.

Predsjednik Republike morat će se dogovoriti s premijerom Andrejom Plenkovićem, premda zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela može obnašati dužnost predsjednika. Nije Milanović ni u startu bio nesklon usuglašavanju s Plenkovićem, javno je govorio o tome da će ga pozvati na razgovor o temi izbora predsjednika Vrhovnog suda. No, stvari su se razvijale u suprotnom pravcu, puno se toga dogodilo između njih dvojice i bit će im teže doći do zajedničkog kandidata. Niti jedan neće htjeti da u javnosti ispadne da je popustio i pristao na osobu koju je onaj drugi predložio. Zato bi se ovaj proces, započet u siječnju, kada je DSV raspisao prvi javni poziv, mogao otegnuti i do jeseni.