Izbjeglička kriza: I vlasti i oporbi odgovara što nemaju vremena za priču o programima

Od izvanredne situacije daleko najviše profitira Zoran Milanović koji se pokazuje kao fajter koji osvaja i politički prostor HDZ-a, kaže Guste Santini

RIJEKA Izvanredna situacija oko izbjegličke krize je i vlasti i oporbi dobro došla, barem u dijelu u kojem ne moraju odgovarati na pitanja o gospodarskim temama koje bi ih pred izbore mogle kompromitirati. No, od te situacije ipak daleko više profitira Zoran Milanović, smatra ekonomski analitičar Guste Santini. I oko problematike kredita u švicarskim francima tempo je također udarala stranka na vlasti, HDZ-u nije preostalo ništa drugo nego da se u predizborne svrhe složi. Sada javnost okupira izbjeglička kriza u kojoj Milanović ponovo dominira.

– Time se Milanović ozbiljno vratio u igru za premijera, pokazuje se kao dobar fajter koji osvaja i politički prostor HDZ-a. Ekonomske programe pak niti jedne od tih dviju stranaka nisam vidio, kaže Santini. Dodaje da nije dobro da se ne priča o ekonomiji u zemlji čiji je inodug iznad 100 posto BDP-a. Uskoro bi se i javni dug mogao popeti na tu razinu, konstantno imamo 300 tisuća nezaposlenih, cijena duga je preko 3 posto, pa ni s rastom BDP-a od 1 posto nećemo bitno bolje živjeti, misli Santini. 

Pogrešna procjena

I makroekonomist Damir Novotny smatra da skretanje teme na izbjegličku krizu koristi i jednima i drugima, i vlasti i oporbi. Oni, kaže, bježe od strukturnih tema i ekonomskih reformi, i nisu spremni izaći sa svojim namjerama, što će učiniti ako dođu na vlast. 

– I jedni i drugi znaju da bez reformi neće moći dalje, ali se ustručavaju to priznati jer misle, a po meni pogrešno misle, da biračko tijelo nije spremno prihvatiti reforme. To nije točno, mislim da su tu pogrešno procijenili i da će razočarati birače, tihu većinu, pa bi veliki dio mogao apstinirati. Predviđam dakle slabiji odaziv na ove izbore, a u takvim okolnostima profitirati bi mogla ona opcija koja je u stanju snažnije mobilizirati svoje birače, neovisno o bilo kakvom programu, a to je HDZ – smatra Novotny. SDP je pak politikom oko kredita u francima vratio natrag onaj dio biračkog tijela koji bi, da se nisu tako postavili, glasao za Živi zid i ORaH, no to im neće biti dovoljno, ocjenjuje Novotny.   Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti smatra šokantnim da u ovo doba, dakle samo koji mjesec pred izbore, još nema stranačkog sučeljavanja po bitnim pitanjima, prije svega ekonomskim, ako se uzme u obzir u kakvoj je zemlja situaciji, s obzirom na visinu javnog duga i rizike koji prijete.

Nema informacija

– Već bismo trebali znati potencijalne kandidate stranaka za ministarska mjesta u budućoj vladi koji bi trebali raspravljati o zaštiti okoliša, energetici, kulturi, obrazovanju, te bi za svaku od mjera koju predlože trebalo jasno reći koje skupine će od nje profitirati, a koje izgubiti, kako bi se moglo ocijeniti donosi li na makrorazini ta mjera više koristi ili štete. No, za takvu raspravu treba imati stranačku ekspertizu, angažirane stranačke elite, stranačku decentralizaciju, pri čemu bi političari prije svega trebali odgovarati biračima a ne stranačkim vođama, kao i transparentnije uključivanje mladih kadrova čime bi se dokinulo recikliranje i inertnost stranačkih vertikala. Kod nas sve od toga izostaje. Bit demokracije je kompeticija stranačkih elita koje nude konkretne programe i temeljem tih programa traže podršku informiranih birača. Ako s jedne strane nema angažiranih stranačkih elita, a s druge informiranih birača, onda smo u začaranom krugu u kojem izbori postaju sami sebi svrha.  Slično se ponašaju i vlast i oporba, pa se može zaključiti da ništa specijalno nemaju ni za poručiti biračima, što je zabrinjavajuće – zaključuje Kotarski.