Prosinačka europska turneja premijera Andreja Plenkovića, zajedno s kontaktima ministra financija Marka Primorca, pomogla je donošenju prijedloga ministara financija država članica europodručja (Eurogrupa) na sastanku održanom u Bruxellesu 19. siječnja da imenuju guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). Svakako, tome je pomogla i činjenica da je Vujčić po funkciji već niz godina član tzv. upravnog vijeća guvernera Europske središnje banke, no riječ je praktički o političkoj funkciji vezanoj uz politike europskih ministara financija, stoga je podrška Vlade bila itekako važna za ovu nominaciju.

Europska turneja

Guverner HNB-a na ovu bi dužnost, nakon što odluku Eurogrupe potvrdi Europsko vijeće, trebao stupiti 1. lipnja 2026., po završetku mandata sadašnjeg potpredsjednika, Luisa de Guindosa. Iako postupak izbora nije dovršen, vrlo je vjerojatno da nikakvih zapreka da Vujčić preuzme dužnost u ESB-u neće biti. Naime, potrebno je da svoje mišljenje daju Europski parlament i ESB, no bez prava veta, a konačnu potvrdu nominacije donosi Europsko vijeće, vjerojatno u ožujku. U toj bitki za potpredsjedničko mjesto guverner Vujčić, koji je na ovoj dužnosti već 12 godina, uspio je nadigrati čak i tako ugledna imena kao što je Finac Ollie Rehn, javnosti u prvom redu poznat kao bivši član Europske komisije, a sada guverner središnje banke te države, koji je slovio za velikog favorita. Vujčić i Rehn ušli su u završnicu izbora nakon što su prethodno u prvom krugu ispali Estonac Madis Mueller i Litvanac Rimantas Šadžius te onda u drugom snažniji protukandidati Portugalac Mario Centeno i Latvijac Martinš Kazaks.

Kako je neslužbeno potvrđeno iz Vlade, tema ulaska Hrvata Vujčića u vrh Europske središnje banke bila je tema na razgovorima premijera Plenkovića s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, te njemačkim kancelarom Fridrichom Merzom u prosincu, kad je hrvatski premijer bio na nizu sastanaka u Rimu, Parizu i Berlinu. Premijer Plenković poslao je i pismo Merzu, skrećući mu pažnju na ovu kandidaturu, uz osobnu preporuku i svojevrsna jamstva za doprinos koji guverner Vujčić može dati na europskoj razini monetarne politike. Bitna je bila i podrška grčkog ministra financija Kyriakosa Pierrakakisa koji je odnedavno na mjestu novog predsjednika euroskupine ministara financija EU-a, putem podrške koju je dao i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji ima česte kontakte s Plenkovićem. Naime, zbog sustava glasanja koji zahtijeva kvalificiranu većinu, posebno su bitni bili razgovori na najvišoj razini s velikim državama, budući da bez glasova velikih država članica jedna manja država poput Hrvatske ne može nikako doći do većine u euroskupini. Jasno, svoje kontakte iskoristio je i resorni ministar Primorac u krugu svojih kolega. Nakon što je i Hrvatska narodna banka službeno potvrdila ovu nominaciju, oglasio se i guverner Vujčić koji je zahvalio na povjerenju ministrima financija europodručja, kao i Vladi te Stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU-u.

– Naročito zahvaljujem premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Marku Primorcu na aktivnoj potpori da preuzmem ovu dužnost, istaknuo je tim povodom guverner HNB-a.

Boris Vujčić bit će prva osoba iz srednje i istočne Europe koja će obnašati funkciju u Izvršnom odboru ESB-a od njegova osnutka prije više od 25 godina, što ovom izboru daje dodatnu važnost.

Zahvala zaposlenicima

– Ova nominacija je i priznanje za dugogodišnji rad Hrvatske narodne banke, za uspješno uvođenje eura u Hrvatskoj te za doprinos naše zemlje u funkcioniranju europodručja. Svjestan sam odgovornosti koju nosi funkcija potpredsjednika Europske središnje banke i, ako Europsko vijeće potvrdi moje imenovanje, nastavit ću se zalagati za stabilnost cijena, otpornost financijskog sustava i povjerenje građana u euro u cijelom europodručju. Svoju dužnost kao guverner HNB-a nastavit ću odgovorno obavljati sve do stupanja na novu dužnost. Ovom prilikom želim zahvaliti svim zaposlenicima HNB-a na dosadašnjem predanom radu i trudu, jer ovo je i njihov uspjeh, naglasio je Boris Vujčić.

Sada slijedi izjašnjavanje Europskog parlamenta, odnosno Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku – ECON, koji će održati saslušanje s guvernerom HNB-a. Upravno vijeće ESB-a donijet će svoje mišljenje o imenovanju guvernera Vujčića, potom se krajem ožujka na plenarnoj sjednici EP-a daje mišljenje o ovoj nominaciji, a na kraju samo Europsko vijeće, koje čine predsjednici država i vlada, donosi konačnu odluku o imenovanju Borisa Vujčića.

Ono što je još zanimljivo, jest da redovni mandat aktualnoj predsjednici Europske središnje banke, Christine Legard, završava već 2027. godine, pa će biti zanimljivo i tko će biti sretnik koji će dobiti podršku za mjesto koje je najutjecajnije u EU-u, a i izuzetno dobro plaćeno. Europska središnja banka je institucija koja upravlja eurom te određuje i provodi makroekonomsku i monetarnu politiku EU-a. Njezin je glavni cilj održati stabilnost cijena i time potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Uz upravljanje eurom, ESB uz to i određuje kamatne stope po kojima dodjeljuje zajmove komercijalnim bankama u europodručju i tako upravlja količinom novca u optjecaju i inflacijom. Uz to, upravlja deviznim pričuvama europodručja i kupnjom ili prodajom valuta, radi održavanja ravnoteže deviznih tečajeva, osigurava da nacionalna tijela nadziru financijska tržišta i institucije te da platni sustavi dobro funkcioniraju, pridonosi sigurnosti i stabilnosti europskog bankovnog sustava, izdaje odobrenja za izradu euronovčanica državama članicama europodručja, ali najvažnije je da nadzire kretanje cijena i procjenjuje rizike za njihovu stabilnost. Dakle, dok Europska komisija utvrđuje politiku, ESB je u praksi provodi.

Nasljednik Ćorić ili Švaljek

Boris Vujčić bi novu dužnost trebao preuzeti 1. lipnja ove godine, a onda slijedi izbor njegova nasljednika. Zasad su sve kombinacije u domeni spekulacija, a poznato je da ambicije za to mjesto ima zamjenica Sandra Švaljek, te aktualni zamjenik guvernera Tomislav Ćorić. No, HNB ima niz viceguvernera – to su uz Ćorića još i Michael Faulend, Bojan Fras, Ivana Jakir-Bajo te Maroje Lang. Oni zajedno s guvernerom i zamjenikom čine Savjet HNB-a, najviše tijelo središnje banke, koje upravlja monetarnom i financijskom politikom. Do lipnja ima još vremena da se razmisli o imenima, poručeno je iz Vlade.

no i Latvijac Martinš Kazaks