Negativan migracijski trend

Iza Hrvatske se 2012.odselilo 4.000 ljudi više nego što ih se uselilo

Gabrijela Galić

Iz Hrvatske se tijekom prošle godine u inozemstvo odselilo 12.887 osoba, dok se u Hrvatsku doselilo 8.959 osoba



ZAGREB Iz Hrvatske se tijekom prošle godine u inozemstvo odselilo 12.887 osoba, dok se u Hrvatsku doselilo 8.959 osoba te je saldo migracije stanovništva s inozemstvom bio negativan.


Odnosno, odselilo se 3.918 osoba više no što ih je stiglo u Hrvatsku. Sisačko-moslavačka županija, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Grad Zagreb prednjače kada je riječ o vanjskim migracijama stanovništva, odnosno svaki drugi građanin koji se odselio ranije je živio na području neke od tih županija.


Pritom je prema broju odseljenih osoba u inozemstvo na prvom mjestu Grad Zagreb s 15,4 posto od ukupnog broja odseljenih, a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija s 10,1 posto. Te dvije županije ujedno su i najčešća destinacija za osobe koje se doseljavaju u Hrvatsku. Većina građana koji su migrirali u dobi je od 25 do 64 godine.




Prema podacima DZS-a, lani se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 47 posto hrvatskih državljana i 52,9 posto stranaca. Među onima koji su se odselili, s udjelom od 84,1 posto, prednjače hrvatski državljani. Odselilo se i 14,8 posto stranaca, dok za oko jedan posto odseljenih državljanstvo nije poznato. Kao i ranije među doseljenim osobama u Hrvatsku prednjače građani BiH, s udjelom od 47,3 posto. Od ukupnog broja odseljenih osoba najviše osoba odselilo se u Srbiju (31%) te u BiH (25%).


Lani je prebivalište, odnosno naselje stalnog stanovanja unutar Hrvatske promijenilo 68.839 osoba, pri čemu je njih 46 posto bilo u dobi od 20 do 39 godina. Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,9 posto. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva prošle godine, najviše osoba (40,1 posto) selilo se između županija, dok se između gradova, odnosno općina iste županije selilo 39,1 posto osoba, a između naselja istoga grada, odnosno općine 20,8 posto osoba.


Migracije stanovništva između gradova, odnosno općina iste županije bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji, dok su Grad Zagreb i Zagrebačka županija imali najveću međužupanijsku migraciju stanovništva.


Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva lani je bio u Gradu Zagrebu (2.152 osobe) i Zadarskoj županiji. (727 osoba). S druge strane, najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (– 1.529 osoba) i Vukovarsko-srijemska županija (– 871 osoba).