Nakon što je izgubio predsjedničke izbore, Ivo Josipović se mogao nastaniti u Ured bivšeg predsjednika RH, ali je nastavio aktivno baviti se politikom, osnutkom stranke Naprijed Hrvatska. Jer, kako kaže, reforme koje je nudio i nudi su nešto što se mora ostvariti ako hoćemo naprijed.

Koje bi bile tri-četiri ključne reforme koje predlažete u svom programu?

– Cilj je gospodarski oporavak, blagostanje i bolji standard građana. Pogrešno je misliti da je to moguće postići samo ekonomskim mjerama, olakšicama za investitore, poreznim mjerama, različitim poticajima. Problemi koje imamo s investicijama, poslovanjem i konkurentnošću traže više, traže ozbiljne strukturne reforme. Želimo veliku reformu državnog ustroja i administracije. Hrvatska treba pet do osam regija s puno više ovlasti i puno više novaca. To nije put u federalizaciju i rastakanje, kao što govori premijer. Država ostaje unitarna,  ali snažno decentralizirana. Nužna je i reforma pravosuđa.

Koliko bi zastupnika onda trebao imati Sabor?

– Negdje oko stotinu, treba smanjiti broj za 25-30 posto, kao i smanjiti broj lokalnih dužnosnika. Zalažem se za novi, mještoviti izborni sustav, gdje bi regije bile izborne jedinice. Barem pola zastupnika biralo bi se imenom, pola s lista. To bi ojačalo odgovornost zastupnika prema građanima.

Koje su razlike između vaših stavova i stavova lijeve koalicije? Oni su isto za regionalizaciju. 

– Nisu stvarno, odnedavna jesu, samo na riječima, jer vide da to građani podržavaju. Premijer je govorio da to nije »njegov film«.  Milanović je više puta govorio da se slaže s Tuđmanom o tom pitanju. 

No, u programu Hrvatske raste postoji cijelo poglavlje o regionalizaciji. 

– Milanović je govorio da se slaže s Tuđmanom da je to početak rastakanja Hrvatske, a od tog dijela Plana 21 nije ostvareno ništa. 

Kad ste u velikoj stranci, onda čuvate svoju birokraciju?

– Očito. Ali s tim treba stati. Razlikujemo se i u odnosu prema pravosuđu. SDP nigdje ne nudi reformu. Oni samo mijenjaju table na vratima sudova. 

Ali, ni oni nisu zadovoljni pravosuđem. 

– Da, ali ništa ne poduzimaju. Osim toga, ja sam im još 2013. godine nudio 20 mjera za rješenje dužničke krize, neke su sad, predizborno, prihvatili. A socijalnu osjetljivost SDP nije pokazivao ove četiri godine, vodio je brutalnu liberalnu politiku. 

Treba li otpuštati ljude?

SDP izbjegava odgovor

Kakvu reformu treba učiniti u pravosuđu? Vidjeli smo i to da je Ustavni sud derogirao Ustav. Mislili smo da nema zastare za pretvorbeni kriminal, a onda se poslije nekoliko godina javio Ustavni sud i kaže da zastare ima. Viši sudovi vratili su mnoge jake predmete na novi postupak. 

– Mislim da je ova odluka Ustavnog suda bila pogrešna iz više razloga. Prvo, Ustavni sud ne smije derogirati Ustav. I suštinski, odluka je pogrešna. Ustavni sud nije prepoznao najvažnije. Nezakonita pretvorba i privatizacija bili su sponzorirani od države, a progon kriminala sprečavala je sama država. Bio je to komplot politike i pojedinaca koji su, sigurno, politici vratili dug. Nisu progonjeni svih ovih godina baš zato što ih je država štitila. Zato zastara, koja štiti pojedince od države, ovdje nema smisla. Ovdje je riječ o tome da država prestaje štititi kriminal. Reforma samog pravosuđa treba početi od Državnog sudbenog vijeća, načina izbora sudaca i sustava njihove odgovornosti.

Ustavni sud bi mogao ostati bez sudaca jer je potreban dvotrećinski konsenzus za izbor suca?

– Ustavni sud je važna karika vlasti. Jamac je ustavnosti i zaštita pojedincima u zaštiti temeljnih prava. Zato, ne smije biti ugrožen njegov uredan rad. Postoji izvjestan prezir, rekao bi čak i netrpeljivost Vlade prema Ustavnom sudu. Drugo, obje velike stranke su neodgovorne i misle samo kako progurati »svoje« suce, ne najbolje. Suce treba imenovati po pravilima koja jamče utjecaj različitih segmenata društva: vlasti, oporbe, struke, organizacija za zaštitu ljudskih prava… Ako se sud ne popuni, predsjednica bi trebala imati mehanizam da osigura, barem do izbora sudaca, da ne dođe do vakuuma.

Kad govorimo o vašoj koaliciji Uspješna Hrvatska, pet izbornih jedinica je Čačićevih (tu je i Jadranka Kosor) a pet vaših (tu je i Linić). Dosta rastresita koalicija. Ako budete u prilici da s nekim od blokova postizborno koalirate, možete se i razdvojiti?

– Ali, i u vladajućoj koaliciji je još difuznije, postoji dogovor HDSSB-a i SDP-a, što drugi ne odobravaju. 

Glavaš napada i jedne i druge.

– Iz izjava je potpuno jasno da dogovor postoji, drugo je teatar. Čuli ste, SDP izbjegava jasan odgovor. 

Ne vidim iz izjava da je to potpuno jasno. Ni HDZ, do trenutka u kojem razgovaramo, nije rekao ništa o tome.

– To me ne zanima. Zanima me što je rekao SDP jer je to opcija koju bih sutra možda podržao u Saboru. Ali nikako ako je Glavaš dio koalicije.  

Postoji priča da ste i vi s HDSSB-om dogovarali njihovu podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora?

– Tom se pričom želi opravdati SDP za skandalozno koaliranje. 

Ali, u Osijeku ste se sastali s Glavaševim sinom nekoliko dana prije izbora, pa to smo mogli vidjeti na televiziji?

– Nije bilo nikakvog sastanka. Gostovao sam na televiziji u Osijeku gdje su mi na hodniku predstavili jednog mladog čovjeka i rekli da se zove Glavaš i netko je to usnimio. I to je sve. Ipak, priznat ćete, slučajni susret s mladim čovjekom koji nije ni za što kriv, ne možete uspoređivati sa suradnjom, navodno lijeve stranke, s čovjekom optuženim za ratni zločin. Uostalom, kao predsjednik, gospodinu Glavašu sam oduzeo odličje. Tužio me i izgubio spor.

Nikad s HDZ-om

Koliku važnost pridajete ovim izborima? 

– Ovi su izbori kao i svaki drugi.

Tenzije su povećane jer ima naznaka da se odlučuje između liberalne demokracije i totalitarizma?

– Na svakim je izborima ista dilema. Ovi izbori su važni, ne zbog toga što će se dramatično nešto dogoditi u ideološkom smislu ako pobijede jedni ili drugi, nego zbog toga što niti jedni, niti drugi nisu spremni na ozbiljne reforme.

Za ovu HDZ-ovu opciju se čini da je s njom moguć otklon od liberalne demokracije, dakle zatiranje građanskih prava, povijesni revizionizam, obračun s nepodobnima?

– Da, zato ja ne bih nikad mogao s HDZ-om. Međutim, glavni problemi su isti za svaku vladu. Ključni su izazovi nezaposlenost, standard, gospodarstvo, nužne reforme na koje nisu spremni ni HDZ, ni SDP. SDP svoj program nije ni izložio javnosti, nego ga je stavio na internet.  

RTL-ova anketa koja je jedina pojedinačno obrađivala 10 izbornih jedinica vašoj koaliciji daje jedan mandat – i to Čačićevim reformistima. 

– Ima jedna druga anketa u kojoj imamo tri mandata. 

Čija je to anketa?

– Anketa 2×1 komunikacija. Ima još jedna koju je SDP najprije naznačio, a onda povukao iz optjecaja u kojoj mi stojimo puno bolje. Prava anketa je ona na izborima. Mi postojimo manje od četiri mjeseca i pravi uzlet nas tek čeka. Imamo velik broj mladih ljudi koji nisu bili ni u jednoj stranci i, simptomatično, značajan je dio ljudi došao iz SDP-a.

Ali ne baš visoko rangiranih?

– Dobro, nemojte očekivati da dolaze ministri. Imamo članove županijskih skupština i predsjednike mjesnih ogranaka, bivšeg predsjednika SDP-a Istre, ministre Slavka Linića i Ivicu Pančića. 

Vaš spot je izazvao dosta reakcija, uglavnom negativnih. Rekli ste da ste napravili antispot. Kako se radi antispot, za razliku od spota?

– Antispot ide mimo kanona. U spot ulažete jako puno novca. Mi smo uložili 1.500 kuna za studio i ništa drugo. S druge strane, to je vjerojatno najuspjeliji politički spot ikad jer ga je u nekoliko dana pogledalo 700.000 ljudi. 

No, bilo je dosta negativnih komentara?

– Nema više od 300-400 negativnih komentara. Pogledajte profil  autora na Facebooku i vidjet ćete da su to, u pravilu, aktivisti jedne stranke.

SDP-a?

– Da, u našu promociju je SDP uložio puno više nego mi. Hvala im, bez njihove pomoći ne bismo nikad došli do 700.000 pregleda.