POZIV NA OPREZ

Ugledni hrvatski ekonomist upozorava na opasne špekulacije: ‘Čuvajte se ulaganja u investicijsko zlato’

Zlatko Crnčec

Foto Reuters

Foto Reuters

Čuvajte se toga jer je to postala nova kockarnica. Bježite od svakoga tko vam nudi brzu zaradu. Što bi rekao jedan moj stari profesor: Ivane, na brzinu se love samo muhe, rekao je Ivan Lovrinović



ZAGREB – Profesor monetarne politike i donedavni saborski zastupnik Ivan Lovrinović upozorio je ovih dana da se u Hrvatskoj događa proces koji bi mogao dovesti do velike financijske štete za brojne građane koji se povedeni reklamama u medijima upuštaju u špekulacije investicijskim zlatom.


– Ostaje otvorenim i dalje pitanje izostanka zaštite građana od mogućih prevara. U Hrvatskoj se iz razdoblja u razdoblje samo mijenja predmet špekulacije. Dok je bio rat, onda su to bili razni lanci sreće, oko 2007. Hrvati su naučili da dionice i burze ipak nisu za njih, pa su onda došli švicarci, a sada je to investicijskog zlato.


Ljudi nemaju pojma što je to uopće. Po Hrvatskoj krstare raznorazne agencije koje održavaju seminare, a neki mediji objavljuju bombastične oglase o tome kako se u jednom danu može zaraditi nekoliko tisuća kuna. Takvi su oglasi u normalnim zemljama zabranjeni jer vode u prevare ljudi koji nemaju dovoljno znanja o tome. Koji ne znaju da nema nikakvih isporuka zlata, već da se tu praktički radi o svojevrsnoj kladionici.




Nažalost, ni Vlada ni institucije kao što su Ministarstvo financija, HNB ili HANFA ne reagiraju na ovakve pojave. I stoga i dalje prijeti opasnost da značajan broj građana nastrada u ovakvim špekulacijama, rekao je Lovrinović za naš list. Dodao je da se mogu primijetiti sve agresivnije ponude raznih posrednika koje nude ulaganje u investicijsko zlato uz brze dobitke.


Nova kockarnica


– Čuvajte se toga jer je to postala nova kockarnica. Bježite od svakoga tko vam nudi brzu zaradu. Što bi rekao jedan moj stari profesor: Ivane, na brzinu se love samo muhe, rekao je Lovrinović.
Dodao je da se u cijeloj priči nije najbolje snašao ni HNB koji je tijekom godina prodao svoje zalihe zlata.


– Stalno sam govorio da jedan dio rezervi u HNB-u treba biti u zlatu. Zamislite koliko bi sada HNB profitirao da je imao barem nekoliko tona zlata. A nemaju niti grama. HNB je u više navrata uz odobrenje Ministarstva financija prodao ukupno 13 tona zlatnih rezervi. Njih deset prodano je za vrijeme vladavine SDP-a, a tri za vrijeme HDZ-ove vlade.


Zamislite da je to napravljeno sada, kada je unca 1.800 dolara, kolika bi to bila dobit za HNB koja bi se potom mogla prebaciti u državni proračun. Sto sam puta i u medijima i u Saboru postavljao pitanje kako se to moglo dogoditi, ali nikakav odgovor nisam uspio dobiti, rekao je Lovrinović.


Dodao je da ubrzan rast cijena zlata u svijetu upozorava i daje signale nastupa veće svjetske financijske i gospodarske krize.


– Zlato je u ljudskoj svijesti plemeniti metal posebne važnosti u kojemu se vidi ono najdragocjenije i što je posebno važno – opipljivo. Većina ljudi misli da zlato pruža konačnu zaštitu u nemirna vremena, kada tonu burzovni indeksi, dionice, nekretnine i sve ostalo. No, i samo zlato je predmet špekulacija jer mu se vrijednost, odnosno cijena određuje u novcu koji nema nikakvo pokriće pa mu količina može značajno oscilirati, kaže Lovrinović.


Dodaje da kada se pogleda kretanje cijena zlata od 1985., onda se lako uoči da njegova cijena od 1985. do 2004. nije prelazila 500 dolara po unci, da bi tijekom krize 2008. snažno rasla i dostigla vrhunac 2012. s oko 1.800 dolara po unci. Nakon toga je varirala oko 1.200, a posljednjih dana se popela ponovo na oko 1.800. To je snažan signal dolazećih poremećaja jer špekulanti bježe od drugih ulaganja pa će na taj način dobrim dijelom i ovo tržište učiniti špekulativnim, rekao je Lovrinović.


Sve veći »doping«


Dodao je da su burzovni indeksi postali potpuno nepouzdan pokazatelj, iako se dosad smatralo da su oni najbolji lakmus papir koji govori o zdravlju gospodarstva.


– Danas tome više nije tako. I to zato što je, na primjer, proteklih pola godine od pojave korone došlo do snažnog pada gospodarstava, a to se nije odrazilo na istosmjerno kretanje burzovnih indeksa. Dakle, fundamentalni pokazatelji poput stope rasta BDP-a i zaposlenosti su vrlo loši, a indeksi dobri. Doduše, u SAD-u je u ožujku došlo do takozvanog potopa jer je Dow Jones index pao s 28.000 na oko 19.000. No, potom se ubrzo oporavio i danas je došao na razinu od oko 28.000. To je bila prije svega posljedica ogromnih monetarnih intervencija FED-a i drugih središnjih banaka.


Još od 2008. kada su središnje banke neviđeno snažno intervenirale i spašavale sve i svakoga, poslana je poruka koja je pogrešno shvaćena kod investitora: da će svi biti spašeni i da se ne treba previše plašiti rizika. U zadnje vrijeme burzovni indeksi presudno reagiraju na migove iz središnjih banaka. To govori da su odavno izgubili pravu vezu s kretanjima u realnoj ekonomiji.


Za razliku od cijena zlata, burzovni indeksi, odnosno cijene dionica, drastično padaju preko noći. Mnogi to znaju, ali mnogi ne mogu izaći iz svoje pozicije i poput narkomana moraju nastaviti igru tražeći sve veći doping od središnjih banaka. Često sam govorio da su financijska tržišta postala najopasniji segment svjetske ekonomije koji prijeti njenim potopom. U takvoj situaciji općeg rasta dugova, snažnog pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti, pokidanim karikama u ekonomskim procesima uslijed korone sve više svi postajemo taocima tog opasnog procesa, rekao je Ivan Lovrinović.