Ivan Đikić u pismu Plenkoviću i Petrovu iznio konkretne dokaze da je Barišić plagijator

Istaknuti hrvatski znanstvenik Ivan Đikić uputio je u utorak pismo premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu u kojemu navodi konkretne dokaze utemeljenosti optužbi protiv ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića za plagiranje, te ih poziva da na čelno mjesto resora postave osobu koja će svojim imenom i životopisom pridonijeti održavanju visokih kriterija etičke odgovornosti u društvu.

»Ponukan izjavom premijera Plenkovića ‘Koliko sam ja s njim (Ministrom Barišićem) razgovarao, on me uvjerava da je riječ o tiskarskoj pogrešci, a vidimo da u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga održavaju’, te člancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslava Beškera, odlučio sam prikupiti i osobno proučiti konkretne podatke o neetičnim radnjama u znanstvenom radu Ministra Barišića ‘Does Globalization Threaten Democracy?’ (Synthesis Philosophica, god. 23, br. 2, 2008, str. 297-303)«, stoji u pismu koje je Đikić uputio premijeru i predsjedniku Sabora.

Uvidom u isti, utvrdio je postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta, tvrdi nadalje Đikić. »To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom«, upozorava.

Plagiranje je službeno potvrdilo najviše relevantno tijelo u RH, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, istaknuo je. »Uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao, smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja«, smatra.

U pismu koje je zajedno sa svim dokumentima prije dva dana poslano premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora Petrovu, Đikić navodi ukupno devet zaključaka, na temelju do sada prikupljenih podataka, kojima inkriminira ministra Barišića, podastirući dokaze u dokumentima naslovljenima od 1-9.

Tvrdnju da je Barišić plagirao tekst Stephena Schlesingera »Can Democracies be Organized» podupire Dokumentom 1, koji pokazuje da su dva odlomka iz Barišićeva teksta »gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navođenja izvora«.

Ističe da je Barišić »neetično prisvojio ideju« iz knjige Samuela P. Huntingtona »The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century«, pokazujući u Dokumentu 2 »da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/otkriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena«.

Ivan Đikić u pismu nadalje ističe kako je Barišić ideje iz knjige Carla Boggsa, »The End of Politics« koristio kao svoje bez citiranja izvora, podastirući Dokument 3 kao dokaz da »Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu«.

U nastavku navodi dokaze da je Barišić »nekorektno prisvajao ideje iz knjige Roberta A. Dahla, ‘On Democracy’ (Yale University Press)« (Dokument 4), te »koristio COPY/PASTE s Wikipedije« (Dokumenti 5 i 6).

»Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o ‘malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao’, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu – i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7)«, upozorava Đikić.

Također, ističe da je ministar Barišić »jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici« te »pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo napravio znanstvenu pogrešku«.»Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: ‘Cf. Stephen Schlesinger, ‘Can Democracies be Organized?’, Maxim News Network, 11/6/2008.’. Kratica ‘Cf.’ stoji za ‘confer’, odnosno ‘usporedi’. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev«, pojašnjava.

S obzirom na to da je Barišićev članak zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9), a Schlesingerov rad objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira »Maxim News Network, 11/6/2008«, Đikić se pita »Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?« i »Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka?«.

Ističući kako se, iako od 1992. godine radi izvan Hrvatske, i dalje trudi biti prisutan u javnom životu u Hrvatskoj, pri čemu se u javnom ophođenju koristi argumentima, Đikić u pismu napominje kako su njegovi motivi iskreni i jasni: fokus na mlade, znanost i obrazovanje.»Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Sve ovo radim iz dubokih vlastitih uvjerenja da se ovaj slučaj mora riješiti što prije, za dobrobit mladih u Hrvatskoj«, pojasnio je, napominjući kako se u raspravu uključio tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju »koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj«.

Smatrajući da je »ministar (Barišić) obmanuo premijera i javnost kada je tvrdio da se radi samo o jednoj tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti«, uputio je apel predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, te predsjedniku Sabora Petrovu, u kojemu ističe da su svi pokušaji relativizacije takvih ozbiljnih slučajeva plagiranja od Vlade RH »znanstveno neobranjivi«, te će prije ili kasnije dovesti do toga da će ministar »trebati odstupiti, ako želite održati ikakve demokratske standarde zemalja EU-a koje ste obećali javnosti«.

»Nadam se da uviđate da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako vas je ministar do sada uvjeravao«, ističe Đikić u pismu premijeru. »Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu ‘U ovom trenutku on ima moje povjerenje’ – pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje«, dodao je.

Predsjednika Sabora Petrova Đikić je pozvao da razmotri nastalu situaciju »jer su političke štete u zemlji već sada očigledne«. »Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali«, ocijenio je.»Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku nulte tolerancije na plagiranje, krađe i druge malformacije u Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi RH. Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju«, napomenuo je Đikić.

»Apeliram još jednom na vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u RH«, poručio je na kraju.

Ivan Đikić u pismu Plenkoviću i Petrovu iznio konkretne dokaze da je Barišić plagijator

Lidlova super ponuda