Analitičari upozoravaju da se na ovom primjeru dobro uočavaju razlike između hrvatskih regionalnih stranaka i pokreta
Kapović: Svatko neka se izjašnjava kako želi
– Nema u toj inicijativi ništa sporno. Naravno, čim nešto pokreće politička stranka, radi se o političkoj inicijativi.
Jer, stranka nema drugog posla nego baviti se politikom, smatra Davor Gjenero i dodaje: »Prošla su vremena kada je takvo deklariranje išlo protiv dominantne političke matrice. Tako dugo dok se državu definiralo kao nacionalnu državu, toliko je isticanje regionalnog identiteta predstavljalo razaranje dominantne matrice. Danas kad je država građanski definirana, to ne predstavlja nikakve incidente i izazove«.
– Neka se svatko izjašnjava onako kako želi, veli dr. Mate Kapović, antiglobalistički aktivist i lingvist, te napominje da nije spreman tu temu opširnije komentirati.
Letica: Riječ je o predizbornim nadmudrivanjima
– Mislim da je to jedno od prava što ga svi moraju moći koristiti. Ne vidim zašto bi to trebalo izazivati kontroverze kakve izaziva. Nitko od nas nije samo Hrvat, a ovime se samo naglašava što je prva crta, okosnica našeg identiteta, kaže dr. Žarko Puhovski, društveni analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu.
Ali, inzistiranje na zavičajnosti u godini parlamentarnih izbora izaziva sumnju da se radi o predizbornim trikovima. Sociolog dr. Slaven Letica tvrdi da u tome ima istine: »Načelno se može reći da u popisu nedostaje rubrika o zavičajnoj pripadnosti.
Ovako se ta tema priključila predizbornim nadmudrivanjima i dio je stare političke igre. Mislim da najrazumniju poziciju zauzima Luky iz udruge ‘Dalmacija’«.Drukčije razmišlja Puhovski: »Nisam siguran da tu ima elemenata predizbornog trika. Ali, radi se o legitimnom korištenju situacije u korist vlastite pozicije.
Druge regionalne stranke nisu to u pravom smislu, već su neka vrsta sindikata. Jedino je IDS u pravom smislu politička regionalna stranka. HDSSB i drugi prvo žele biti Hrvati, a tek onda ostalo«.
Stranka i pokret
– Radi se o logičnoj inicijativi koja pojačava regionalni identitet. Unutar Europske unije regionalni identiteti će dobiti dodatno značenje. Oni mogu biti nadnacionalni ili nacionalno neutralni, ali to nije nužno. Ljudi se mogu osjećati Istrijanima i Hrvatima, ili Istrijanima i Talijanima, ili samo Istrijanima, dodaje Gjenero.
Puhovski: Nitko od nas nije samo Hrvat
Analitičari upozoravaju da se na ovom primjeru dobro uočavaju razlike između hrvatskih regionalnih stranaka i pokreta. »HDSSB u parlamentu puno oštrije govori o položaju Slavonije nego što IDS govori o položaju Istre. No, oni se deklariraju prije svega kao hrvatski nacionalisti.
Opasnost je u tome što žele da mi svi postanemo Slavonci, dok kod IDS-a nema tih intencija. HDSSB smatra da je slavonski identitet paradigma hrvatskoga, pa ako hoćeš biti dobar Hrvat, moraš biti i Slavonac. Dobro je da se upozori na taj problem«, objašnjava Puhovski.
– Za IDS, koji je liberalno-građanska stranka, izlišno je pretpostavljati da bi samo na regionalnom identitetu dugoročno mogao graditi svoju poziciju. Čelnici stranke preozbiljni su da toga ne bi bili svjesni. Taj projekt IDS-a ni po čemu nije sporan, napominje Gjenero.
Dr. Ivan Šiber, socijalni psiholog, opisao je problem kroz vlastito iskustvo profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. »Imao sam na diplomskom ispitu negdje devedesetih godina studenticu iz Pule. U šali sam je upitao je li Istranka ili Istrijanka, a ona mi je odgovorila – do 1990. bila sam Istranka, a sad sam Istrijanka.
Mislim da akcija mladih IDS-a nije u redu, jer svatko se može opredijeliti kako hoće, a može navesti i da se regionalno izjašnjava. No, ovakva akcija je kontraproduktivna za političku scenu u Istri«, objašnjava dr. Šiber.
U svakom slučaju, IDS-ov pomladak uspio je na nacionalnu scenu lansirati još jedan originalni, istarski politički proizvod. Koliko će ga građana kupiti, pokazat će rezultati popisa stanovništva, koje ćemo saznati negdje pred parlamentarne izbore.
