Samo četiri posto Hrvata u posljednje je dvije godine dalo mito (svjetski prosjek 27 posto), dok je percepcija korupcije u Hrvatskoj daleko iznad svjetskoj prosjeka
ZAGREB Hrvati imaju ambivalentan odnos prema korupciji: malo njih dalo je mito nekome u posljednje dvije godine, ali smatraju da je Hrvatska u većini istraživanih javnih i političkih sektora korumpiranija od svjetskog prosjeka.
Korumpirane stranke
U istraživanju postoje određene nejasnoće. Naime, rečenih je četiri posto dalo mito u jednom od osam područja u posljednje dvije godine, a od tih osam područja najčešće su davali mito, u šest posto slučajeva, u poslovima vezanim uz zemljišne knjige.
Slijedi zdravstvo s četiri posto, pravosuđe i policija s tri posto, po dva posto bilježe izdavanja raznih dozvola i komunalnim uslugama, jedan posto u poreznom sustavu, a baš nitko u obrazovanju.
Ispitivana je i percepcija korupcije u 12 sektora i u tome su Hrvati uvjereni da su njihova domovina i društvo korumpiraniji od svjetskog prosjeka. Od 12 sektora u samo dva se bilježi niža percepcija korupcije od svjetskog prosjeka: za vojsku je ocjena u Hrvatskoj 2,6 (u svijetu 2,8), a u policiji u Hrvatskoj 3,5 (u svijetu 3,7).
U svim ostalim sektorima bilježi se viša percepcija korupcija u Hrvatskoje nego li što je svjetski prosjek. Najbolja ocjena je jedan, a najgora pet. Percepcija ispitanika je da je najveća korupcija u političkim strankama i pravosuđu, u oba slučaja ocjena je četiri, a slijedi državno i lokalno činovništvo s ocjenom 3,9.
Da građani doživljavaju političke stranke kao leglo korupcije potvrđuje i to što čak 72 posto ispitanika misli da su stranke korumpirane što je najveći postotak među 12 sektora. Slijedi pravosuđe sa70 posto, javna uprava s 64 posto i parlament i druga legislativna tijela s 63 posto.
Istraživanje je na globalnoj razini pokazalo da većina ljudi smatra kako se njihove vlade ne bore dovoljno protiv korupcije te da se korupcija u njihovim državama povećava. Ono što brine jest to što mnogi ispitanici kao izvore korupcije vide prije svega institucije koje bi trebale biti stupovi demokracije: političke stranke i zakonodavna tijela.
Umjereni optimisti
U sredini tablice su zdravstvo (61 posto), policija (51 posto), poslovni sektor i obrazovanje (po 50 posto). U posljednjoj trećini su mediji (48 posto), vjerske ustanove (31 posto), nevladine organizacije (28 posto). I u ovom slučaju pokazalo se da građani imaju visoko mišljenje o vojsci jer samo njih 24 posto misli da je vojska korumpirana.
Hrvati su umjereni optimist kad je riječ o razini korupcije. Svaki drugi smatra da je razina korupcije u posljednje dvije godine ista, a njih nešto manje od trećine da je u nekoj mjeri smanjena. Svaki peti smatra da je korupcija u posljednje dvije godine u nekoj mjeri povećana.
Za to umjereno poboljšanje nije zaslužna Vlada, može se zaključiti iz rezultata istraživanja. Naime, skoro svaki drugi ispitanik smatra da Vlada nije efikasna ili je čak izrazito neefikasna u borbi protiv korupcije, više od trećine smatra da nije ni efikasna ni neefikasna. dok manje od petine ispitanika navodi da se Vlada koliliko-toliko efikasno bori protiv korupcije.
