Svaki peti propada

Istrani i Primorci rekorderi po broju propalih brakova

Bojana Mrvoš Pavić

Lani je zabilježen najveći broj razvoda od 1975. godine – čak 226,8 razvedenih brakova na tisuću sklopljenih, a najviše su se razvodili Istrani i Primorci



Istarska i Primorsko-goranska, županije su s najvećim brojem razvoda u Hrvatskoj – pokazalo je najnovije istraživanje Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj 2009. godine, kojim nisu obuhvaćeni samo podaci o rođenima i umrlima, već i o razvodima brakova, djeci rođenoj izvan braka, o obrazovanju majki novorođenih, i ostalom. 


Prema tim podacima, u PGŽ-u je lani sklopljeno 1.488 brakova, a razvedeno ih je 426, što je 28 posto razvedenih u odnosu na vjenčane, dok je taj postotak u Istarskoj županiji bio i veći, i najveći u Hrvatskoj, 32 posto.



Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2009. godini, vjerski brak je sklopilo 63,5 posto parova, a građanski  36,5 posto, izračunali su u Državnom zavodu za statistiku.





U Zagrebu se, s druge strane, razvelo 24 posto brakova u odnosu na ukupno vjenčane, najmanje pak u Šibensko – kninskoj županiji, u kojoj su razvedeni činili tek 14 posto od ukupno vjenčanih. U prosjeku, ipak, u Hrvatskoj se razvrgava svaki pet brak, pri čemu najmanje u dalmatinskim županijama. 


U Dalmaciji najmanje izvanbračne djece


Brojke govore i to da je PGŽ jedna od osam hrvatskih županija u kojima se izvan braka rodilo više od 15 posto djece, koja su, u cijeloj Hrvatskoj, u prosjeku činila nešto malo manje od 13 posto od ukupno rođenih. Najviše izvanbračne djece imala je Međimurska županija, 26,4 posto, a slijede ju Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija s oko 19 posto, PGŽ i Sisačko-moslavačka s 18 posto i tako redom. 


No, stopa nataliteta (živorođeni na tisuću stanovnika), opet tradicionalno, i dalje je poražavajuća. Ona je te, 2009. godine, iznosila 10,1, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,50, što je značajno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1). Kao i prethodne godine, tako je i u 2009. najviše bilo prvorođene djece, i to 47,4 posto, drugorođenih 34,2 posto, trećerođenih 12,8 posto te četvrtorođenih i više, 5,6 posto. Prosječna starost majke pri prvom porodu je u porastu već dugi niz godina, pa dok je, primjerice, 1968. godine iznosila 22,8 godina, 2009. je prosječna rodilja u Hrvatskoj imala 27,4 godina.* više u nedjeljnom Novom listu