U Otvorenom HTV-a bilo je govora o multisistemskom inflamatornom sindromu, od kojeg je preminuo 10-godišnji dječak. Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” ispričao je kako je dječak kod njih došao u teškom stanju. U klinici je boravio nepunih 36 sati, a liječenje, nažalost, unatoč svim poduzetim mjerama liječenja, nije bilo uspješno.

Ivica Lukšić, v.d. ravnatelja KB Dubrava kaže da kod nemalog broja pacijenata koji su preboljeli covid-19 bilježe komplikacije. Najčešće su, dodaje, neobične promjene na vaskularnom sustavu.

Sin Jasmine Kalčić, novinarke HRT-a, prvi je u Hrvatskoj zabilježio simptome tog sindroma.

“Krenulo je glavoboljom, dala sam mu tabletu i mislila proći će. Tu noć on je gorio, temperatura nije padala ispod 40 stupnjeva, pojavio se osip na ruci koji se širio navjerojatnom brzinom. Imao je jake bolove u trbuhu, žalio se da ga boli srce, da ne može disati. Imao je treskavicu, proljev. Nakon tri dana nisam dobila adekvatnu pomoć, nisu mogli prepoznati što je pa sam odlučila otići u dječju bolnicu na Kantridi”, rekla je i dodala da joj se sin vratio u život nakon terapije imunoglobulinima.

Prošlo je mjesec dana, a dječak se osjeća dobra, ali se brže umara.

“Njegovo tijelo je prošlo stravične napore i treba vremena da se oporavi”, dodala je Kalčić.

Puljiz je istaknuo da nisu detektirani čimbenici rizika koji dovode do razvoja ovog sindroma. I djeca koja su prethodno bila zdrava, kaže, mogu razviti simptome.

“Temperatura koja traje više od tri dana, dob do 19 godina, zahvaćenost više od dva organska sustava, slabost srčanog mišića, oštećenje koagulacije, simptomi sa strane probavnog sustava – proljev, bolovi u trbuhu, povraćanje… Povišeni markeri upale, podatak za covid ili pozitivan ili jasno izlaganje, rekao je Puljiz za HTV.

Stipan Jonjić, sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, rekao je da se sa sigurnošću ne može reći da mutirani britanski soj koronavirusa već nije stigao u Hrvatsku.

On kaže da virusi često mutiraju i da su to vrlo male promjene. Začuđen je da dosad nema više poznatih varijanti.

“Postoji realna šansa da ovaj ili neki drugi virus rezultiraju varijantom koja će biti puno patogenija od konvcencionalnog Sars-Cov-2 koji je došao do nas. Ne sjećam se nijednog infektivnog agensa koji se tako podmuklo širi i rezultira tako nepredvidivim posljedicama. Moramo s tim živjeti i nadati da se da će se ovo s cjepivom brzo riješiti”, tumači Jonjić i dodaje da nema čvrstih dokaza da je ijedna od poznatih mutanti otporna na imunost koju potiču cjepiva.

“Koliko god je sad trenutak zastrašujuć, treba izdržati s mjerama i vjerovati da će Europa riješiti problem. Nadajmo se da će se s proljećem smanjiti širenje virusa, ja bih ipak ostao manje pesimističan”, istaknuo je Jonjić.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin rekla je da ishod epidemije u Hrvatskoj trenutno ovisi o AstraZeneci.

“Ključna je situacija s AstraZenecom, jer je većina europskih zemalja najviše doza kod tog proizvođača rezervirala. Još ta situacija u vaganju s EK i možda bude imala povoljne rezultate. Imamo određene obveze prema EU – što je u situaciji nabave cjepiva s jedne strane plus, ali nam i veže ruke za neko samostalno daljnje postupanje. Vjerujem da je EK jak pregovarač i da će uspjeti izboriti bolju situaciju za europske zemlje”, dodala je za HTV.