snimio M. Gracin
Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini. Savjetnici za putovanja last minute rezrevacije preporučivali su i ranije, i to zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika na kojeg se računalo u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku.
povezane vijesti
KRK – Prve posljedice ratnih zbivanja u Ukrajini na turistička, ali i sva druga putovanja nastale su već s prvim danom rata. Konstatirao je to Nedo Pinezić, iskusni turistički stručnjak i konzulatant s otoka Krka koji obnaša i dužnost predsjednika Odbora za turizam Skupštine PGŽ-a i člana Vijeća TZ-a Kvarnera, s kojim razgovaramo o utjecaju trenutačnih ratnih zbivanja na istoku našeg kontinenta na turistička kretanja.
– Zapadne zemlje, zbog svega što se u Ukrajini događa, obrušile su se na rusku ekonomiju njezinim izoliranjem u trgovinskom, financijskom i prometnom smislu, kaže naš sugovornik podsjećajući na to da je na zabranu letova prema Rusiji ta zemlja odgovorila istim zabranama prema zapadu.
Usporene rezervacije
– Zbog svega toga očito je da u narednom razdoblju Ukrajina i Rusija neće funkcionirati ni kao receptivna, ali ni kao emitivna turistička tržišta. Što se Rusije tiče, zbog prometne blokade, ali i nametnutih sankcija, putovanja njezinih državljana u zemlje Europske unije neće biti moguća, barem dok traju ove mjere, a što bi, čini mi se, moglo potrajati. Utjecaj nove krize i ratnih zbivanja već je vidljiv i na putovanjima putnika s dalekih tržišta, osobito iz zemalja dalekog istoka prema Europi, te se usuđujem procijeniti da se ni ti tokovi, a koji su dobrim dijelom već bili prekinuti COVID-okolnostima, neće oporavljati tempom koji smo svi još nedavno očekivali. Nešto je povoljnija situacija na američkom tržištu, ističe Pinezić.
Procjenjuje da su, kad su putovanja Amerikanaca u pitanju, zemlje zapadnog Mediterana u prednosti u odnosu na njegov istočni dio, uz napomenu da se putnicima s tog tržišta već danas preporučaju rezervacije u zadnji čas.
foto: Nel Pavletić/PIXSELL
– Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini. Savjetnici za putovanja last minute rezrevacije preporučivali su i ranije, i to zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika na kojeg se računalo u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku. Last minute je postao popularan i zbog problema s povratom novca koji su proteklih godina »opekli« mnoge koji su imali naviku ranih rezervacija. Pinezić kaže i da je zanimljiva, ali i indikativna preporuka dijela američkih savjetnika za putovanja koji potencijalnim putnicima u Europu, pa tako i na Sredozemlje, preporučuju zaobilaženje rezervacijskih platformi i direktno pregovaranje s hotelskim prodajama. To se opravdava velikom »glađu« za gostima koja je na ovim prostorima zavladala kao posljedica COVID-krize, zbog čega se očekuje i predviđa da će mnogi hotelijeri, tako i oni na našem tržištu, biti spremni gostima pružiti dodatne pogodnosti kod izravnih rezervacija.
Izbjeglička kriza
Iako je mnogo toga po pitanju razvoja situacije u Ukrajini, pa tako i na planu s njom povezanog oživljavanja tursitičkih tokova u cijeloj Europi još uvijek teško predvidivo, Pinezić ocjenjuje da europsko tržište, barem za sad, ipak reagira na ponešto drukčiji način.
– Vidljivo je da su autodestinacije i nadalje u apsolutnoj prednosti pred aviodestinacijama. Mogućnost rezervacije smještaja bez penala, odlazak na put i povratak s putovanja u najpovoljnijem trenutku, bez straha od otkazivanja leta i potrebe višesatnih čekanja na terminalima, već je u COVID-vremenima preusmjerilo znatan broj putnika na cestovne pravce. I upravo je tu, kao i mnogo puta dosad, šansa naše zemlje, a posebice sjevernog dijela Jadrana, pa tako i otoka Krka da iz ovako zahtjevne i izazovne situacije izađe s najboljim mogućim rezultatima, odnosno, rekao bih – s najmanjim štetama. Po tko zna koji put sad se pokazuje da Hrvatska, a posebice Kvarner, ima bogomdanu poziciju koja, čak i u najzahtjevnijim kriznim situacijama, omogućava turističko poslovanje. Naravno, neke ćemo prognoze i očekivanja bazirana na optimističnim rezultatima prošle sezone ipak morati korigirati, te držim da ćemo ove godine morati biti zadovoljni ponove li nam se lanjska ostvarenja, govori naš sugovornik.
Rast troškova života
Naglašavajući da se u promišljanja o idućoj sezoni u obzir moraju uzimati i elementi sve izraženije izbjegličke krize, Pinezić kaže da bi Europa, a s njom i naša zemlja, u idućim mjesecima mogla biti suočena s potrebom prihvata velikog broja nesretnika izbjeglih od užasa ratnih razaranja. Pinezić napominje i da se emotivna i ljudska »komponenta«, koju u takvim situacijama često pokazuju naši iznajmljivači smještaja u domaćinstvu, osim kroz prizmu kratkoročnih šteta koje bi mogli pretrpjeti stavljanjem svog smještaja na raspolaganje onima u potrebi, može promatrati i kao element koji bi dugoročno mogao donijeti korist.
Nema potrebe za prerani booking– Da zastoji u bukingu postoje već danas, nije tajna. Takvim smo situacijama, baš u ovo vrijeme, svjedočili i proteklih godina pa se nekako nadam i vjerujem da će i ove godine, baš kao što je to bilo i lani, rezervacije, a s njima i turistički tokovi, ipak oživjeti početkom one »prave« predsezone, nakon Uskrsa. Realnost je da se rezervacije danas rade s pomakom, čekajući zadnji trenutak i razvoj »stanja na terenu«. I putnici su shvatili da raspoloživog smještaja na Mediteranu, od Španjolske do Turske, ima dovoljno, te da zapravo u ovakvim oklonostima ni nema potrebe srljati s preranim bukiranjem smještaja koji će se posvud moći naći i u trenutku kad se definitivno odluče zaputiti na more, kaže Pinezić. Također, kaže da će biti zanimljivo pratiti i što će se u ovakvim okolnostima događati s cijenama naših turističkih usluga koje su, posebice nakon dobre lanjske turističke sezone i bilježene velike potražnje za našom ponudom, porasle. |
– Tu mislim na prepoznavanje i valoriziranje tog iskrenog, nepatvorenog i ljudskog domaćinstva hrvatskih iznajmljivača po kojem smo poznati, a kojeg kao takvog već danas prepoznaju i korisnici te vrste smještajnih usluga na našem Jadranu. Sve u svemu, taško je dati odgovor na pitanje što nas čeka, ali činjenica jest da mnogo toga više nije, niti će više ikad biti kao što je bilo. Svemu što utječe na promjene u turističkim kretanjima treba pridodati i tematiku inflacije i rasta životnih troškova, nastavlja Pinezić ističući da su inflatorna kretanja bila prisutna i prije COVID-19, ali i ukrajinske krize, uzrokovana rastom cijene energije i hrane.
– Nepovoljna je to situacija i za pružatelje turističkih usluga na našem području, ali i za turiste. Osim neizvjesnosti koju svaki, pa tako i ukrajinski rat sa sobom nosi, tu su i stope rasta životnih troškova zbog kojih će mnogim našim potencijalnim posjetiteljima sad na raspolaganju biti znantno manje novca za trošenje na slobodno vrijeme, tako i za putovanja. Vrijeme komotne potrošnje polako jenjava, a na nama je da se tome pokušamo prilagoditi, zaključuje Pinezić ističući da bi zbog svega čemu posljednjih godina svjedočimo, već danas bilo uputno početi razmišljati o izradi nove, takvim okolnostima prilagođenije, dugoročnije turističke strategije naše zemlje, ali i regije, pa i otoka Krka. Mislim da je velik uspjeh već i to što u okolnostima kojima svjedočimo zbog koronavirusa, ali i ukrajinske krize, turizam nama i dalje jest tema te što, kako-tako, ta nama nedvojbeno najvažnija gospodarska i nadalje nastavlja funkcionirati, zaključuje Pinezić.
