I zbog nestabilne političke situacije Hrvatska nije uspjela refinancirati svoje obveze / Snimio Roni BRMALJ
Ne radi se ni o kakvom pokazatelju kretanja hrvatskoga gospodarstva, već o predahu što je posljedica privremenog financiranja u prva tri mjeseca tehničke Vlade koja se ne zadužuje, pada cijena naftnih derivata i blagog rasta kune
ZAGREB Smanjenje javnog duga krajem ožujka ove godine u odnosu na kraj prošle godine, ali i lanjski ožujak, što je prvi međugodišnji pad javnog duga u posljednjih 17 godina nije na žalost nikakav pokazatelj trenda u kretanju hrvatskog javnog duga, nego je tek jednokratni predah, kao posljedica privremenog financiranja u prva tri mjeseca tehničke Vlade koja se ne zadužuje, pada cijena naftnih derivata i blagog rasta kune. Slažu se s time i analitičari i naši izvori iz Ministarstva financija s kojima smo razgovarali o mogućnosti da se taj trend nastavi.
Treba veći BDP
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ističe da će se rast javnog duga nastaviti i ove godine te da je njegovo smanjenje u prvom tromjesečju bilo posljedica privremenog financiranja, pa nije bilo kapitalnih izdataka, niskih cijena nafte, ali i blagog rasta kune.
No, on kaže da se taj trend neće nastaviti prema kraju godine bez obzira na to što se Vlada Tihomira Oreškovića nije uspjela zadužiti i što kao tehnička Vlada neće moći preuzimati financijske obveze. Za nastavak tog trenda Hrvatska bi morala imati veći rast BDP-a ili bi morala provesti jače restrukturiranje u javnom sektoru.
– Vlada će do kraja godine potrebe za zaduživanjem radi pokrivanja deficita i refinanciranje obveznice koja dospijeva ove godine moći odraditi na domaćem tržištu. No, loše je što ove godine, kad smo imali manji pritisak obveznica i kredita koje dolaze na naplatu nismo uspjeli refinancirati dio obveza koje će dospjeti u sljedećim godinama, pogotovo što su trenutačno kamate na svjetskom tržištu niže od onih po kojima smo se zaduživali. Ova godina je trebala biti prilika za to, ali zbog nestabilne političke situacije smo je propustili, napominje Šantić. Dodaje i da će razdoblje povoljnih kamata ipak još potrajati jer su monetarne vlasti u zemljama snažnog gospodarstva, ali i Europska centralna banka odlučile zbog Brexita reagirati na tržištu kako bi spriječile jače poremećaje.
Ministarstvo financija u svome je planu reformi i planu konvergencije najavilo kako bi do kraja ove godine javni dug mogao biti oko 85,9 posto BDP-a, što je otprilike razina javnog duga kakva je bila u ožujku ove godine. Naši sugovornici iz Ministarstva financija ističu da će taj cilj ipak biti teže ostvariti, između ostaloga, i zato što je sad već jasno da će biti nemoguće aktivirati državnu imovinu, odnosno uprihodovati od prodaje nekretnina i dionica oko 1,6 milijardi kuna do kraja godine. Kako ta sredstva neće doći u državni proračun, jer se od privatizacije uprihodovalo 360 milijuna kuna, za ostatak će se država morati zadužiti.
Ipak optimizam
Već sljedeće godine Hrvatskoj na naplatu dospijevaju dvije domaće i jedna inozemna obveznica, u ukupnom iznosu od gotovo 20 milijardi kuna, pritisak malo slabi u 2018. godini kad na naplatu dolaze obveznice vrijedne ukupno oko 12 milijardi kuna, ali već 2019. godine taj se iznos ponovno penje na gotovo 18 milijardi kuna. Tako u tri godine Hrvatska treba refinancirati oko 49 milijardi kuna ukupno vrijednih domaćih i inozemnih obveznica. Svoje projekcije o smanjenju javnog duga u tom periodu na oko 80 posto BDP-a, u Ministarstvu financija temeljili su osim na rastu BDP-a iznad dva posto svake godine i na smanjenju deficita i na privatizacijskim planovima.
– Mi smo svake godine planirali smanjiti javni dug za 0,5 poena privatizacijskim prihodima. U ovoj godini se to vjerojatno neće dogoditi, a pitanje je i kakav će biti plan nove Vlade po tom pitanju. No, kakve god bile okolnosti i makar je smanjenje duga u ovoj godini uglavnom posljedica tečajnih razlika, mi smo imali dobar plan za obuzdavanje javnog duga i unatoč svim poteškoćama još uvijek mislimo da je okvir kojem smo zacrtali realan, optimističan je naš sugovornik iz Ministarstva financija.
