Izvješće o radu još uvijek aktualne Vlade tako na 2.259 stranica sadrži pregled rada 43 javna tijela, odnosno 20 ministarstava i 23 ostala tijela, poput ureda, uprava, zavoda i direkcija, s podacima o zatečenom stanju, obavljenim poslovima, poslovima u tijeku i otvorenim pitanjima s prijedlozima rješenja i sl.

 No, Bajo i Primorac ističu kako su ti podaci već davno trebali biti sastavni dio redovnih godišnjih izvješća svih državnih tijela, s pregledom poslovanja ministarstava i njihovih proračunskih korisnika, kao i agregatnim konsolidiranim izvješćem o prihodima i rashodima i bilancama stanja. Dodaju i kako je ionako veliki dio podataka u izvješću već otprije javno dostupan, poput pripremljenih zakonskih i podzakonskih akata, strategija i ostalih akata, unutarnjeg ustrojstva ministarstava i raspodjele odgovornosti za obavljanje poslova i sl.

 »Ovo je Izvješće trebalo sadržavati samo osnovne (agregatne) pokazatelje temeljem kojih se može obaviti ocjena uspješnosti provedbe mjera iz Programa Vlade RH za mandat 2011.-2015. Izvješće je moralo sadržavati sažetak kao i statistički dodatak s ključnim fiskalnim pokazateljima. Na taj bi se način široj javnosti omogućio jednostavniji i brži uvid u aktivnosti Vlade i ocjenu njenog rada«, smatraju Bajo i Primorac.

 Od podataka koji su obuhvaćeni izvješćem kao najzanimljivije i najinformativnije izdvajaju podatke Ministarstva financija o dugu, zaduživanju, jamstvima, tehničkim reformama proračuna, procjenama fiskalnog učinka i strateškom planiranju, zaduživanju lokalnih jedinica i poslovanju neprofitnih institucija, potom podatke Ministarstva gospodarstva koji se odnose na plan provedbe naloga i preporuka, uglavnom za restrukturiranje brodogradnje, Ministarstva zdravlja o pregledu sanacija zdravstvenih institucija po vrstama plaćanja, dospjelim nepodmirenim obvezama i poslovanju HZZO-a te podatke Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

 No, ističu da, »iako su podaci Ministarstva financija prilično detaljni, nije jasno zbog čega podaci o dugu i jamstvima ne sadrže posljednji kvartal 2015. kada su kreirane značajne izravne i neizravne obveze«.

 »Naime, na sjednici održanoj 10. prosinca 2015. ‘tehnička’ Vlada je u rekordno kratkom vremenu (oko 4 minute) zasjedanja donijela odluke o zaduživanju i izdavanju jamstava u iznosu od oko 1,7 milijardi kuna. Vlada je izdala ‘božićnu’ obveznicu te donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o davanju jamstva za zaduživanje HAC-a. Donijete su i odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje Gradu Zagrebu i Općini Primošten«, podsjećaju Bajo i Primorac.

 Njihove se primjedbe odnose i na nekvalitetan i neuredan tehnički format Izvješća. Izvješće je, kako navode, nepregledno i neujednačeno, a da je sastavljano površno potvrđuje i činjenica da naslovi pojedinih poglavlja često počinju na dnu stranice pa se »opravdano postavlja pitanje je li konačan tekst Izvješća netko pročitao, revidirao i lektorirao?«.

 Uz ocjenu da je, osim što predstavlja zakonsku obvezu, izrada ovako značajnog dokumenta potrebna i poželjna, Bajo i Primorac zaključuju kako se analizom njegove forme i sadržaja Izvješću se ne može dati prolaznu ocjenu.

 »Preopširni dijelovi Izvješća pojedinih državnih tijela disperziraju fokus i onemogućuju ocjenu rada Vlade u mandatnom razdoblju. Izvješće je trebalo koncizno prikazati rezultate provedbe programa Vlade te provedene reforme na strani prihoda i rashoda«, kažu te dodaju kako bi »nova Vlada trebala postojećem Zakonu o postupku primopredaje vlasti dodati Pravilnik kojim bi detaljnije propisala obuhvat i format Izvješća«.

 »Osim toga, bilo bi dobro da je ‘tehnička’ Vlada izradila kratko izvješće o poduzetim financijskim aktivnostima (i njihovim posljedicama) od raspisivanja izbora do prenošenja ovlasti na novu Vladu«, zaključuju Bajo i Primorac.