Inspektori su ovih dana narušili hranu iz različitih restorana putem dostavnih službi. Kontrolirali su kvalitetu donijete hrane, higijensko stanje termobox torbi, ali i osobnu higijenu dostavljača.

Nepravilnosti su uzvrđene u 20 posto slučajeva – prije svega nehigijena i nedostatak pranja, čišćenja i dezinfekcije. Osim torbi, nadzirali su i agregatore. U 20 takvih nadzora utvrđeno je više od 30 nepravilnosti. Izrečeno je i 15 kazni u iznosu od 3590 eura.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Branko Kolarić otkrio je što su pokazale njihove analize.

Hrana kontaminirana bakterijama

“U ovim rezultatima pronađeno je da je hrana kontaminirana bakterijama koje mogu izazvati crijevne zarazne bolesti i koje ne bi smjele biti u hrani. Mnogo ljudi u Zagrebu dobije crijevnu bolest – proljev, povraćanje, povišenu temperaturu i mi za njih ne znamo jer oni ne idu ni svom liječniku. Ali to može biti opasno za nekoga tko je star, bolestan, za malu djecu i dojenčad jer proljev i povraćanje mogu dovesti do dehidracije, a u nekim slučajevima i do fatalnog ishoda”, rekao je Kolarić za RTL, navodeći da građani moraju biti sigurni u hranu koju kupuju i konzumiraju, a odgovornost je na cijelom sustavu – od Ministarstva zdravstva, zdravstvenih ustanova, sanitarne inspekcije i samih proizvođača hrane i dostavljača.

“Ovdje se dogodilo to da je hrana kontaminirana – to može biti zato što je bila na nečistoj površini, ili da nije dobro oprana ili je predugo stajala izvan hladnjaka. To su sve razlozi zbog kojih se bakterije mogu razmnožiti”, naveo je.

Problem, dodaje, nije samo u torbama dostavljača nego i u restoranima, poput slučaja salate koja nije bila dobro oprana.

Nužne češće kontrole

Mogu li građani sami primijetiti da nešto nije u redu?

“Mi možemo primijetiti miris, pa i okus, ali neke stvari ne. Od polja do stola svi su dužni čuvati da hrana bude zdrava i zdravstveno sigurna. Dakle, ovdje se dogodio propust za koji građani ne mogu znati i ne trebaju znati. Ja bih rekao da naša inspekcija, Državni inspektorat, jako dobro radi svoj posao. Međutim, njih je malo i treba im dati više ljudi te više financijskih sredstava da se kontrole češće provode, jer očito sami proizvođači ne rade kontrole. Pozivam i one koji proizvode hranu, odnosno poslužuju je, da sami mogu donijeti uzorke hrane i kontrolirati kakvoću, kvalitetu i zdravstvenu ispravnost”, zaključio je Kolarić, piše Net.hr.