Da bi došli do rješenja o inkluzivnom dodatku, osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe na potrebna medicinska vještačenja čekaju dulje od godinu dana, a mnogi ga i ne dočekaju. Sustav vještačenja, osim inkluzivnim dodatkom, zagušen je i velikim brojem nepotrebnih predmeta jer se vještačenja ponavljaju i kad za to nema prave potrebe i medicinskog utemeljenja.

Sustav preopterećen

Kako bi se postupci izdavanja rješenja ubrzali, odnosno dokinuo zastarjeli načina rada zasnovan na »papirologiji«, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić kreće u digitalnu transformaciju sustava vještačenja, koji bi trebao profunkcionirati u lipnju ove godine.

Istodobno, uvest će se i elektronička inkluzivna kartica koja će korisnicima omogućiti fizičku i online kupnju.

Trenutačni sustav vještačenja u sustavu socijalne skrbi izgleda kao i prije 30 godina, jer se velik dio dokumentacije i dalje dostavlja u papirnatom obliku, što u ionako preopterećenom sustavu stvara dodatno administrativno opterećenje.

– Danas se rješenja tipkaju i fizički dostavljaju, a zatim ih zaposlenici u centrima za socijalni rad moraju ponovno obrađivati i unositi u sustav. To je potpuno neprihvatljivo, poručuje Ružić.

Ključna promjena odnosi se na razvoj novog softverskog rješenja koje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Cilj je uspostaviti digitalni sustav u kojem će se podaci unositi kroz strukturirana polja, umjesto slobodnog teksta, čime se omogućuje stvaranje baze podatka prilagođenih za automatiziranu obradu.

Alen Ružić / Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Izdavanje rješenja nastojat će se ubrzati primjenom umjetne inteligencije.

Novi će sustav, najavljuje ministar, omogućiti da se nakon provedenog vještačenja automatski generira nacrt rješenja u obliku predloška. Takav dokument ne bi bio konačan, već bi ga dodatno provjeravali socijalni radnici ili upravno-pravni stručnjaci prije nego službeno izdaju rješenje. Novi softver omogućit će stvaranje baze podataka pogodnih za automatiziranu obradu.

Dok bi sustav vještačenja trebao biti digitaliziran do lipnja, za jesen se planira uvođenje poluautomatiziranog modela generiranja rješenja. Radi se o kompleksnoj reformi koju, kažu u resornom ministarstvu, nije moguće provesti preko noći, ali već bi djelomična automatizacija ubrzala stvari. Tehnološka izvedba još nije definirana no to, tvrdi Ružić, ne bi trebalo predstavljati prepreku.

– Ako to ne može napraviti velika softverska tvrtka, može mala grupa naprednih studenata informatike, rekao je, podsjetivši na vlastito iskustvo iz akademskog sektora, gdje su slična rješenja već razvijana u kratkom roku.

U drugoj fazi planira se dodatno kadrovsko pojačanje do kojeg ministar namjerava doći edukacijom upravnih pravnika te prekvalifikacijom postojećih administrativnih djelatnika iz drugih sustava, poput zdravstva.

Digitalno ubrzanje procedure vještačenja, naime, ne može samo po sebi ublažiti kronični manjak medicinskih vještaka, no aktualni ministar i tu namjerava uvesti određene promjene koje bi reducirale pristup sustavu za zahtjeve koji nisu utemeljeni.

Izobrazba kadrova

– Ljudi imaju krivu percepciju, misle da osobu koja ima neurološku bolest vještači neurolog. To nisu sudska vještačenja, gdje su za ocjenjivanje bolesti potrebni specijalisti.

Medicinski vještak mora imati opću medicinsku izobrazbu, određeni broj godina staža kao liječnik i proći metodološku edukaciju. Zato mislim da bi se baza vještaka mogla promijeniti, ali o tome moramo razgovarati s Hrvatskom liječničkom komorom, obiteljskim liječnicima, i što je jednako važno, uvesti tzv. »doorkipera« ili vratara koji će filtrirati zahtjeve, najavljuje Ružić u izjavi za naš list.

Ta bi osoba bila svojevrsni »predfiltar« na ulazu u sustav.

Trenutno, navodi ministar, građani mogu preuzeti obrazac s interneta, priložiti različitu medicinsku dokumentaciju i time zatrpati sustav, a prvi je filter u toj proceduri danas medicinski vještak.

Novi model trebao bi već u prvom koraku eliminirati neosnovane zahtjeve.

Takav se model ne može nametnuti, jer se radi o osjetljivom pitanju prava korisnika, ali Ružić očekuje da će postići konsenzus sa udrugama i zdravstvenom strukom jer je u pitanju realizacija prava osoba s najtežim invaliditetom, odnosno najugroženijih.